News ma SocietyNatura

Driopithecus: vaitaimi o le olaga, nofoaga ma le uiga o

Taimi i luga o se taimi (i le Luga Miocene) i le vaega o Sasae na aina Aferika ma Matu Initia e tagata, atonu o le muamua atu evolutionary o tagata i ona po nei. Mulimuli ane latou salalau i Asia ma Europa. sa latou driopithecus.

O lenei mataupu o le a taumafai e tali le fesili e faatatau i nei meaola: mea driopithecus, vaitaimi o le olaga, nofoaga, foliga fausaga, ma aoao faamatalaga lautele e uiga i le atinae o tagata uma.

A itiiti e uiga i le talafaasolopito o le tuputupu ae o le Lalolagi

Faatusatusa i le talafaasolopito atoa o tagata, umi vaitaimi maualuluga mo se taimi umi (70 - 1 miliona lita ua mavae ..).

Ma le taua o lenei vaitaimi i le talafaasolopito atoa o le lalolagi, aemaise lava i le atinae o laau ma manu, e tele. I na aso, sa i ai le tele o suiga i le foliga o le lalolagi atoa: sa i ai le nofoaga o mauga, gatai, vaitafe ma le sami, o le tele suia otooto toetoe lava konetineta uma. So o se mauga: Caucasus, o atumauga, o le Carpathians, na faatulai mai o le vaega tutotonu o Asia (Pamir ma le Himalayas).

Suiga i le Flora ma fauna

I suiga ua i ai i le alualu i luma le taimi lava lea e tasi i le Flora ma fauna. Sa i ai se pulega o manu (mammals). Ma le e sili ona taua ma le taua o loo i le faaiuga o le vaitaimi maualuluga i ai o le tuaa sili ona latalata o le tagata i ona po nei. I totonu oi latou driopithecus, i le taimi o le olaga o toetoe 9 miliona. Tausaga.

I le hypotheses o tupuaga o le tagata

I le faaiuga o le atinae atoa o se tagata ola meaola tulai faagasologa. E aofia ai se tulaga maualuga o le atinae. O ai le tagata i manatu le Lalolagi - «Homo sapiens» (i se auala e ese mai - "sapiens Homo").

I se tulaga lautele, e toatele hypotheses o tupuaga o le tagata. E tusa ai ma le faataitaiga o le lotu, o mea uma, e aofia ai tagata soifua, na foafoaina e le Atua (Allah) mai le eleele (susu eleele). Le taimi muamua, na foafoaina le Sun ma le Lalolagi, lea o le vai, o le eleele, o le masina, o fetu, ma mulimuli ane le manu. Mulimuli ane, sa i ai Atamu ma lana soa Eva. O se taunuuga, o le tulaga mulimuli - i le amataga o le isi tagata. Mulimuli ane, i le atinae o le faasaienisi o loo i ai manatu fou i le mataupu o tulai mai le tagata.

Mo se faataitaiga, o le saienitisi Swedish Linnaeus (1735) faia se faiga o meaola ola oi ai nei uma. O se taunuuga, o se tagata na ia faailoa mai i primates (vasega o mammals) ma tuuina atu le igoa "sapiens Homo."

O le natura Farani Zh. B. Lamark foi, o le manatu e uiga i le amataga mai o tagata mai manukī.

Vailaau o le tagata e tusa ma Darwin - driopithecus (Miocene vaitaimi o le ola).

Vaega o le olaga o le tagata na muamua ma o latou igoa

E tusa ai ma suesuega paleontological ona po nei, o le tuaa anamua o le tagata - mammals anamua (insectivores), lea na tulai mai ai le parapithecus subfamily.

Ae e te lei iloa po o ai le driopithecus (i le taimi o lo latou ola), tuuina atu o le faamatalaga o isi subspecies.

o aso e toe foi le manu parapithecus nisi 35 miliona tausaga ua mavae. O lenei mea ua taʻua o manuki laau, lea e afua le orangutans po nei, Gibbons ma driopithecus.

O le a driopithecus? E poludrevesnye ma polunazemnye tagata na faaali mai e uiga i le 18 miliona tausaga ua mavae. Latou avatu tulai mai ai Australopithecus, gorillas ma chimpanzees nei.

Australopithecus, i le faasologa, ua i ai le 5 po o le sili miliona tausaga ua mavae i le laufanua valevalenoa o Aferika. Ua uma ona latou sa maualuga manuki siitia i le 2 vae hind, ae i le afa-piʻo tulaga. E mafai ona latou tuuina tulai mai ai le mea ua taʻua o Homo habilis.

"Homo habilis" sa faia e uiga i le 3 miliona tausaga ua mavae. ua manatu ia o le tuaa o archanthropines. O i lenei tulaga o le liliu atu i latou i tagata, talu mai i le na gaosia lenei vaitaimi muamua meafaigaluega anamua. Archanthropines sa nisi rudiments o le tautala, ma mafai ona latou faaaogaina le afi.

Ona sa i ai tagata anamua - Neanderthals (paleanthropic).

I lenei vaitaimi, sa i ai uma se vaega o galuega: o fafine auai i le faagasologa o le tino o manu, aoina o laau aina, ma tagata auai i le tulimanu ma e faia meafaigaluega ma fanafana.

Ma o lea, mulimuli, o tagata o ona po nei (po o Neanthropines) - Cro-Magnons. I latou o ni sui o sapiens Homo, na faaali mai e uiga i le 50 afe. I tausaga ua mavae ma ola clans. Sa latou galulue i faatoaga, manu domesticated. Sa i ai le amataga o le aganuu ma le lotu.

Driopithecus: vaitaimi o le olaga, nofoaga, foliga fausaga

O le toega o lenei na maua ituaiga i totonu o le teugatupe Miocene ma Pliocene. I totonu oi latou, e tusa ma le moni o na o ni nai saienitisi - o le tuaa o le manuki apes ma le tagata lava ia.

Latou ola i Sisifo Europa (18.9 mln. Tausaga ua mavae). E faamaonia sailiiliga tutusa i Aferika i Sasae ma North Initia. E le gata i foliga ma le amio, sa latou e talitutusa lava chimpanzees ma gorillas, ae teisi anamua.

E le lava le tele o mea moni faasaoina e faamasino saʻo o latou nofoaga ma amioga. Latou na tuuina atu se manatu e uiga i le auala e ola driopithecus (vaitaimi o le olaga, nofoaga, meaai, ma isi). Foliga, latou aai tele laau eseese (tau vine vao, fua, laau), ma ola lava i luga o le laau.

O lona fafo uiga ma amioga e tutusa chimpanzees ma baboons o aso nei: ua latou taunuu i se umi tusa ma le 60 senitimita, ma le mamafa tino ranged mai le 20 i le 35 kg. E tusa ai ma auala o femalagaiga driopithecus tutusa Gibbons ma orangutans nei.

Ua faamatalaina i le a sili atu ona lelei le atinae o le lala pito i luga, ua leiloa lo latou auai ia latou gaoioiga.

E faapitoa foliga foi: sa latou faia se faaaliga binocular ma se atinae neura tutotonu.

O le uiga o le "driopithecus"

Upu driopithecus ( «Dryopithecinae») e sau mai le Greek «drýs» - o se laau ma se manuki i «píthekos», apes ie nonofo i laau.

auga taatele i manu ma tagata

Driopithecus - subfamily toe i ai o le apes tele. O le muamua lava maua o lenei faʻamaʻa na tupu i le 1856 i Farani i teugatupe Saint-tausaga i le tausaga mai le 15 i le 18 miliona tausaga. Na te iloa le talitonu Darwin tuaa masani driopithecus o uma tagata ma apes anthropomorphic (Aferika) - chimpanzees ma gorillas.

E tusa driopithecus sootaga ma tagata o loo faaalia ai le fausaga o lona auvae ma nifo e tuufaatasia vala o uma tagata ma apes. Nifo maua maualalo faavae driopithecus tutusa i fausaga e molars tagata, ma i le taimi lava lea e tasi atiina ae le malosi o nifo ma le afioaga o nisi o uiga sili masani o manuki anthropomorphic.

Sili ona latalata i le tagata - Darwin driopithecus, o le vaitaimi o le olaga lea - Tutotonu Miocene. na maua lona tino i Austria.

I le isi sui o aso nei o le ituaiga manuki

"Itiiti uso" o le tuaa o tagata leai o se faamoemoe i tua, ma nofo i le isi itu o le ala o le talutalu e tau mai manukī i le tagata. O nisi o le ituaiga manuki (o le faaiuga o le vaitaimi maualuluga), e sili atu fetuunai na e ola i luga o le laau, o lea ua tumau faapipii i latou e le rainforest.

O le atinae o isi maualuluga manuki i le tauiviga mo le olaga ua taitaiina atu ai i se faateleina o lo latou toatele tino, o lo latou tuufaatasiga. O lea, sa i ai se Meganthropus tele ma Gigantopithecus. na maua o latou tino i totonu o Saina i saute. O le ituaiga lava e tasi ma gorillas nei. Ma tuputupu ae lo latou malosi ma le tele ao ola i le vaomatua i le tupe ma le detriment o le talutalu o le faiai.

iʻuga

E i ai pea le tele o mataupu tuua ma le tali atu ia i latou e uiga i le tupuaga ma le atinae o le tagata. Atonu o le mea fou o le toega fesoasoani e tali i latou.

E tatau ona matauina e le toega o se manukī e oo lava i Georgia ua maua talu ai nei. Atonu o, o lenei ituaiga o ONOS e driopithecus, ma na tuuina atu ia le suafa udabnopiteka (igoa Udabno vaega).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.