News ma Society, Faiga faavae
Fuainumera faaupufai Heydar Aliyev: talaaga, ua faaalia ai gaoioiga ma mea moni manaia
Aliev Geydar Alireza oglu (fanau mai 05/10/23 i Nakhichevan, Azerbaijan - 12.12.03 maliu i Cleveland, ISA) - tamalii Azerbaijani, oe mo le 30 tausaga o se tasi o tagata faaupufai o malo sili ona malosi o le atunuu e avea o se sui ma le taitaifono o le Republican KGB, Republican Failautusi le komunisi vaega ma le peresitene o le repressive ma e pule o tutoatasi Azerbaijan.
Suauu ma Nagorno-Karabakh
Heydar Aliyev, o lona talaaga e maea i le tausaga o le 80 tausaga, o le ulu o Azerbaijan talu mai le 1969 (faatasi ai ma se malologa puupuu) seia oo i le masina o Oketopa 2003 ma ua suia mai se vaega taitai vaitaimi Brezhnev i le faauo atu i statesmen Sisifo. I le taimi na manatua lana nofoaiga i mea e tutupu e lua: o le faatauina atu o Caspian suauu (i le "Feagaiga o le 'nofosala i le falepuipui Senituri) ma le feteenai ma Armenia i le teritori finau o Nagorno-Karabakh - se enclave totonu o Azerbaijan ma se vaega toatele faitau aofai Armenian.
Avea ai ma peresitene o le tulaga tutoatasi Aliyev atiina ae le faatusa o le a le Toefuataʻiga. Le toatele, peitai, o le a manatua o ia e pei o le tagata e le faaaloalo i taitai o le atunuu aia tatau a tagata, lea na amata ofuina salalau pala aloaia.
Heydar Aliyev: talaaga
Atunuu - Azerbaijani. na fanau mai ai le atalii o se nofoaafi tagata faigaluega Aliyev i Nakhichevan, o le exclave Azerbaijani i Armenia. Na faauu o ia mai le faiaoga o talafaasolopito o le Iunivesite o le Malo Baku ma lea o le Inisetiute o Alamanuia. I le vaitaimi i le va o le 1941 ma le 1944. maua Aliyev uu faaupufai i luga o le tulaga o le a functionary sinia o le komunisi Party i lona nuu. I le amataga o lana galuega, na toetoe sao faateaina mai ia te ia talu tuuaiga o le faatautala tau feusuaiga e se tafatafa o le na o le palota e tasi.
Lona suafa ma tulaga Aliyev maua le KGB, faiaʻe e ala i le tulaga o le Azerbaijan Malo Saogalemu o Galuega mo le lua tausaga ao leʻi avea o ia ma sui ulu o le faalapotopotoga i le 1964 ma taitai ia te ia i le tolu tausaga mulimuli ane.
I le 1969, Heydar failautusi muamua na tofia Aliyev o le komunisi Party o Azerbaijan. Talaaga o le taitai o le Malo i le 1982, ua faaleleia ai le mea na tupu i lona toe faatuina mai o se tagata atoatoa o le Politburo o le Komiti CPSU Tutotonu. sa fai lava si faaeteete Aliyev i le feagai ai ma lona Tagata Ulu ma avea ai ma se tasi o ona latalata paaga. Ina ia asiasiga a Brezhnev e Baku i le 1982, mo se faataitaiga, sa ia fausia se maota mo le faaaogaina faaletagata lava ia o le Failautusi Aoao. O le taitai Soviet sa i ai iina mo le lua po, ina ua mavae lea na tapunia ai le maota.
leaga
O le tofiga o Gorbachev Mikhail o se taitai Soviet i le 1985 na faailogaina ai se suiga maai i le taunuuga faaupufai o Aliyev. Inosia i le itulau o le lomia okeni a le Komiti Tutotonu o le CPSU, "Pravda" mo leaga i le taimi o le fetuunaiga, sa avea o ia o se tasi o tagata na aafia muamua - o le leoleo matua. I le 1987, na aveesea Gorbachev o lona nofoa i le Politburo, ma faamalosia e faamavae mai lona tofiga o le ulu o le komunisi Party o Azerbaijan. E foliga mai na i luga o ana galuega. Lata i maliu lona toalua Geydara Alieva.
na toe fesootai faiga faavae talaaga ma Nakhichevan - o iina, i lona aai moni, ma solomuli tumau Heydar. I le 1990, faatasi ai ma lona acumen faaupufai uiga faamavae Aliyev mai le komunisi Party, talitonu e tetee i mea na tutupu o le Black Ianuari, pe a fuli tane Soviet i na fasiotia Baku ma le tele o tagata lautele.
tū toʻatasi
na faatelevaveina faiga faavae toe foi i le faatofuina vave o Azerbaijan i le setete o le vevesi i totonu talu le tutoatasi i le 1991 ma le lē mafai ona ausia se manumalo vave i Nagorno-Karabakh. I le 1992, Abulfaz Elchibey, taitai o le Lauiloa Luma, o le na taitaia le gaoioiga mo le tutoatasi, na avea ma uluai peresitene democratically filifilia, ae o ia o se taitai o le vaivai.
e le mafai ona toefuatai mai le poloaiga, ma sa valaaulia Heydar Aliyev e lagolago ai le malo i Baku. faia faiga faavae talaaga toe a liliu maʻai. Ina ia Iuni 1993 na faamalosia Elchibey e sosola ese mai le tupe faavae, ina ua mavae le manū taumafai, na faia Aliev peresitene. Na alu o ia i luga e feagai ai ma manū e taofia ai se taua i le lotoifale, ma sa faamauina o ia ma ulu o le atunuu e ala i se referendum faia ia Oketopa o le tausaga lava e tasi.
Ao o le tulaga
E tupu i totonu o se vaega toto i lalo o taua Aliyev Karabakh. Ina ua oo mai i le mana, ua faamalosia ai le Armenians o latou tulaga i le o le teritori o lo o nofoia Azerbaijan, ae sa le faia i le gaoioiga militeli. Ia Tesema 1993, na toe amata ai Aliyev e tauaveina atoa-fua faagaoioiga militeli, lea e alu ai mo le 18 masina. O le vaitaimi lea na leiloa le tele o le 30,000 tagata na aafia i le taua. O se taunuuga o le taua 750.000 Azerbaijanis sa faamalosia e tuua o latou aiga.
sa saua Aliyev i lona tetee faaupufai. Na ia faamalosia lona mana, ma tuu i le tulaga autu o ana uo mai Nakhichevan. E ui i le faatupulaia o le lē malie ma le Malo mo lona lē mafai ona maua ai se tumau fofo i le Nagorno Karabakh faafitauli po o le feagai ai ma le taunuuga socio-o le tamaoaiga o le taua, e ui lava i le pala e le aunoa o le ofisa, Aliyev ua pea ua mafai ai ona taumamao ai lava mai le faamalieina o tagata lautele. Ia Oketopa 1998, o le na toe filifilia i faiga faavae ma le 76% o le palota, ao vaega faafeagai ma maimoa faava o malo ua fesiligia le legitimacy o le taunuuga.
geopolitics
Aliev o se pepa pu i le tulaga o le suauu punaoa a le Caspian Sami, faapea foi sa ia te ia le tomai e faatautaia ai i se paso geopolitical lava faigata Caucasus, na molimau mai e uiga i lona acumen faaupufai. Sootaga ma le Iunaite Setete ma Sisifo faamatalaina Europa le sainia o le 1997 konekarate ma le Consortium Suauu International, lea na tuuina mai kamupani i sisifo o se sao tele i le Caspian Sami. Galulue faatasi ai ma atunuu i fafo sauai suauu, aemaise lava i le "British Suauu", na avea foi Aliyev se tasi o le 'au tietie i le atinae o le pipeline pipeline Baku-Ceyhan, lea e faamoemoe e aveina suauu Caspian i le West ala Georgia ma Turkey.
ua faamalosia ai lenei galuega faatino pipeline le ua faatagaina na sootaga i Moscow, ae o le ulu o Azerbaijan pulea e aloese mai se malologa atoatoa. Sootaga i le va o atunuu e lua sa i ai i se tulaga maualalo i le taimi o le au peresitene o Borisa Eltsina, ae ina ua oo mai le mana i Rusia a faauu o le KGB, Vladimir Putin, Heydar Aliyev, sa mafai ona o lona talaaga na fesootai foi ma lenei faalapotopotoga e faatuina se sootaga. taulai atu foi le politician i le foafoaina o sootaga malolosi ma Turkey. Sootaga ma Iran, o le fale e uiga i le 14 miliona. Lagolagoina faaaliali Faʻafoe a Tagata Azerbaijanis Armenia, i le taimi o lana nofoaiga, malie ma meanoa.
faigamalo
leʻi auai Aliev i le faiga palota i le masina o Oketopa 2003, e taua ai le soifua maloloina matitiva. O le uluai faasologa dynastic i le sa avea muamua Soviet Union, pe a le peresitene o le e lona atalii o Ilham. fai OSCE e leʻi feiloai le palota tulaga faava o malo, sosoo riots.
A Aliyev ma tuuina atu i le tulaga o lo latou soifua maloloina, e leai se mea e faailoa ai se faaitiitia o lona mafaufau o le mafaufau. Ia tumau i le iuga o se tagata maai ma malamalama.
maliu taitai o 12.12.03 tagata Azerbaijani Aliev Geydar Alievich. na faasalaveia faiga faavae talaaga i le Falemai Cleveland i le US. tanumia Heydar i le auala o le Mamalu i Baku.
Heydar Aliyev: talaaga, aiga
I le 1948, na faaipoipo Zarifa Aziz le politician lumanai. 12 Oketopa, 1955 na latou maua o se afafine Sevil, ma Tesema 24, 1961 o le atalii Ilham. sao mai le fanau io latou tama. Lona toalua, o se lauiloa ophthalmologist, polofesa, academician o le Academy o le faasaienisi o Azerbaijan, na maliu i le kanesa i le 1985.
O le taʻitaʻi fuafuaina e Western
O le mea moni e faapea sa matua ua faatuina fuafuaina e British le tagata ofisa KGB tuai, sa tele ona o le matafaioi taua e maua i Azerbaijan le kamupani "British Suauu". O le faamoemoe o le faaliliuina o faasao tele o le suauu ma le kesi i le atunuu o ana tupe atinae e tele faalagolago i le pipeline ala i Georgia ma Turkey, e faasaga i lea lagona Rusia leai se naunautai.
I le selau tausaga ua mavae, Baku o le laumua o le suauu o le lalolagi, ma toefuatai mai nisi o le mamalu leiloa i aso nei. O le tatalaina o faasao fou ma le tele faatagaina Aliyev e ausia, e le itiiti ifo i le tupe faavae, o se tulaga faapitoa o le tamaoaiga, sosoo ai ma taofiofia fufusi o tetee faaupufai. Ma lagolagoina lona atalii lenei malosiaga o le alualu i luma o le tamaoaiga.
Mafaufau i le mea o se faatusa maoae o le aoga Soviet tuai na Aliev Geydar Alireza, o lona talaaga, o loo i ai le itiiti ifo i le afa o le mea na ia iloa, o le a ia faia se sao taua i lo tatou malamalamaaga o le vaitaimi, lea e foliga mai e mamao ese.
mamalu
na tuuina Aliyev le tele o faailoga ma pine, faailoga faava o malo, filifilia fomai faamamaluina o faalapotopotoga e maualuga atu aoaoga i le tele o atunuu.
O Ia o le lima taimi faamamaluina i le Poloaiga o Lenin, ua maua e le Faatulagaga a le Star Red, o le tele pine, ma pine o atunuu i fafo. Sa faalua ona tuuina atu le igoa toa o sosialisi Leipa.
I le 1997, Aliyev na tuuina atu le Poloaiga Ukaraina maualuga Yaroslava Mudrogo i le 1999 sa ia maua ai le Taui Take Ataturk Filemu ma le tagavai o le Honorary Polofesa o Moscow Iunivesite o le Setete.
I le 2003, na filifilia Aliyev polofesa ma tagata atoatoa o le Academy o Security, Puipuiga ma faaletulafono masani o mataupu Malo o Rusia. na tuuina o ia i le Poloaiga o Andropov ma Andreya Pervozvannogo.
I le 2004, na faia ai e Faavae Geydara Alieva. Talaaga tamalii, saunia e le Inisetiute o Talafaasolopito o le Academy o le faasaienisi o Azerbaijan, sa lolomiina i le 2013.
Similar articles
Trending Now