FaavaeinaTala

Kolone le gagana Peretania i Amerika i Matu. Atunuu - nofoaga sa i ai muamua o Peretania Tele

E tele talafatu eseese ma tala o le tulaga o le le faatuatuaina o le tagata suesue toa, ao lei asiasi Columbus i Amerika i Matu. E aofia ai le au puta Saina, e oo lava i le senituri 5 tuta i Kalefonia, ma le Sipaniolo, Potukale, Aialani faifeautalai ma malaga, faʻataga asiasi le motu autu i le aso 6, 7 ma le tele o seneturi lona 9. Eria o Amerika i Matu e 24,7 miliona futu faatafafa. km. na manaomia tele masani lenei laueleele mauoa vete mo le tele o atunuu.

O le faamatalaga sili ona faatuatuaina o loo lipotia o seafarers Norwegian na asiasi le motu autu i le 10-14 seneturi. Ae na pau o le nuu o le aiga o Norman i disrepair i le senituri 14, ma tuua ai se e sailia vaaia e faasino i le sootaga faaleaganuu i le va o le konetineta o Europa ma Amerika. I lea tulaga, na toe faafoʻi ai Amerika i Matu i le senituri lona 15. O leʻi faia isi Europa o Peretania.

O le malaga British muamua

O le mauaina o Amerika, na amatalia e le British le malaga o John Cabot (e ese mai lona igoa foliga Giovanni Kabboto po Gabotto) ma Sebastian, lona atalii, o lē sa i ai, matua tautala, e le moni British ma le Italians i le galuega a Egelani. Ina ua maua mai le tupu caravels toalua, ma sa manaomia Cabot e sue se sami auala e tau atu i Saina. E foliga mai, i le 1497, na ia taunuu atu i le talafatai o Labrador (o fea, e faafuasei, sa feiloai ai le Eskimos), ma atonu Newfoundland, lea sa ia feiloai ai vali ma mumu ocher Initia.

Ina faia le uluai fonotaga i le senituri lona 15 i Europa ma le "Redskins" i Amerika i Matu. I le 1498 malaga Cabot taunuu i le talafatai toe o le motu autu.

O le uluai taunuuga le aoga o lenei o le mauaina o le shoals iʻa mauoa mai le talafatai o Newfoundland ua taʻua. fleets o vaa fagota atoa mai Egelani taunuu iinei, o loo tuputupu ae lo latou aofai i tausaga taitasi.

O le amataga o le nofoia

amata o le nofoia o Amerika i Matu i le senituri lona 17. I le taimi lea, o le ua uma ona tauva British i luga o le gagana Sipaniolo ma le Farani, o le saili foi e faʻakolone lenei konetineta. talitonu le Malo o Peretania e Kanata se meatotino British faalenatura i Amerika, e pei ona tatalaina umi Cabot malaga le talafatai Kanata i luma o le Farani. Taumafaiga na faia mea faavae i le senituri lona 16, ae sa le faamanuiaina: lei maua auro Peretania, ma ua faatuatuanai faatoaga. Le gata i le amataga o le senituri lona 17 o le kolone muamua le gagana Peretania. sa latou agriculturalists.

O lea la, o le 17 senituri th o le laasaga muamua i le nofoia o Amerika.

O le uluai kolone tumau le gagana Peretania i Amerika i Matu i le senituri lona 17

Kapitalisiga i Egelani atiina ae tele le faafetai i le manuia o fefaatauaiga i fafo, e faapea foi i le foafoaga o monopolistic kamupani tau fefaatauaiga i totonu o le nofoaga. Mo lenei faamoemoe, e lua fefaatauaiga kamupani, ua ua faavaeina auala tele: Lonetona (Varginskaya po o Saute) ma Plymouth (North). sa faatulagaina i latou e ala i saofaga mo sea. na faaliliuina tusi faavae Egelani Royal i nei kamupani fanua o loo taoto i le va o le 34 ma le 41 ° latitu i matu, faapea foi ma le faatapulaaina i uta. gaoioi Peretania e pei o auai lenei teritori i lona malo, e le o Initia.

Virginia

maua Sir Hemford Gilbert le tusi tomua muamua e faatagaina ai le faavae o le kolone o Amerika. Ae e te lei amata ma tumau ai, ia Sa faia se malaga exploratory i Newfoundland, ae lafotu i luga o le ala e toe foi. O lea, alu i le aia tatau o Gilbert i Sir Valteru Reyli, o lona aiga, o se fiafia o le Queen Elizabeth. Ia i 1584 filifili e faatuina se kolone i le itu i saute o le Bay Chesapeake ma i le mamalu o le "masiofo taupou" faaigoaina o ia Virginia (mai le virgo Latina -. Tamaitai). faafanua le gagana Peretania o Amerika, lea na maua ai se isi mea. O le alu le tausaga nei e iinei o le isi vaega o colonizers nofoia le tulaga i le taimi o North Carolina i Roanoke Island. I le faaiuga o le tausaga latou toe foi atu i lo latou atunuu i le fale, ona liliu mai le nofoaga filifilia e lamatia ai le soifua maloloina. O nisi o nei nofoia o Ioane White, o se tusiata lauiloa. Na ia aumaia le tele o sketches mai le olaga algoikinov - Initia i le lotoifale. O le taunuuga o le isi vaega, lea e taunuu i le 1587 i Virginia, e le mailoa.

Virginia kamupani faapisinisi i le senituri lona 17 anamua, se galuega o le foafoaga o le kolone fautuaina Valterom Reyli. o loo faamoemoe mai lenei pisinisi a tupe maua tele. I lona lava tupe tuuina atu e le kamupani o tagata o loo noatia e galueaiina ai lona tiute mo le fa i le lima tausaga.

Tuu mo faavaeina i le 1607 na filifilia kolone Jamestown, ae o le filifiliga o se tasi leaga. sa le lelei le mea, faatasi ai ma le tele o namu, marshy. I le faaopoopo atu, o le na vave British fili o le Initia. Skirmishes ma i latou, ma faamaʻi i ni nai masina ua faapea mai le olaga o le lua-vaetolu o le colonists.

na faatulagaina ai le ola i se fusi faavae taua. Colonists faalua i le aso, ma le faapotopoto faatasi ma auina atu e galulue faiga i le fanua, uma le afiafi la toe foi mai mo le taumafataga o le aoauli ma le tatalo i Jamestown. Dzhon Rolf, o lē na o le "purinisese" Pocahontas, o le afafine o le a povhatanov taitai o ituaiga i le lotoifale, sa amata ona tuputupu ae lona toalua tapaa ma le 1613. Talu mai lena taimi, ua avea ai lenei oloa mo se taimi umi se faapogai taua o le tupe maua a le colonists ma le Kamupani Virginia. Mulimuli, e ala i le faamalosiauina o femalagaaiga, na tuuina atu i latou allotments. O le fāʻasu mai Egelani i Amerika, o le tau o le auala e maua matitiva foi le faasoasoaina lea totogi faatulagaina totogi.

Maryland ma Virginia

Mulimuli ane, i le 1624, ina ua Virginia (Amerika i Matu) sa manatu a le aiga tupu, ma pasia le pulega i totonu o le lima o le kovana tofia e le tupu, ua avea lenei auaunaga o se ituaiga o lafoga laueleele. Faateleina femalagaaʻiga atili o le matitiva. O lea la, pe afai e 8 afe o tagata, i le 1700 latou ua uma ona 70 afe i le 1640 i le faitau aofai o tagata o le kolone. I Maryland, o le isi nofoaga British, faavae i le 1634, ina ua tuanai le tuuina faavaeina o le Alii Baltimore le colonists, eleele faipisinisi ma totō tele. Po nei ua tausia Amerika i le igoa o le faafanua ma le isi nofoaga o le taimi e pei o se tulaga.

Ma Maryland, ma Virginia faapitoa i le tuuina atu o le tapaa, ma o lea, mamafa faalagolago i faaulufale mai oloa Peretania. I faatoaga tele o nei nofoaga sa le autu malosi galulue tagata matitiva, na aumaia mai Egelani. "Faatauina auauna" e pei ona sa taʻua i latou, i le senituri lona 17 faia i luga o le tele o tagata malaga i Maryland ma Virginia.

nofoia

O la latou galuega vave, ae peitai, ua suia i le pologa galulue o tagata uli, mai le afa muamua o le seneturi lona 17 e oo mai i le nofoaga o le gagana Peretania i saute i Amerika i Matu. O le uluai faaputuga tele o latou na tuuina i 1619 i Virginia.

I totonu o le colonists i le senituri lona 17 ma sa nofoia saoloto. I North Plymouth kolone alu "Tama pilikirimi" - Igilisi Puritans, o nisi o sa sectarians na sosola sauaga faalelotu i Egelani. Ia Novema 1620 o le vaa ma le tagata malaga taunuu i luga o le promontory o Cape Coda. Afa o latou maliu le taumalulu muamua talu mai le nofoia, o le toatele nonofo aai, e le mafai foi atiaʻe le laueleele, po o le sailia po o le iʻa. E na o le fesoasoani a le Initia, sa aoaoina tagata malaga mai e tuputupu ae ai saito, faasaoina lava e le malolo ma le lava pulea e totogi ai le aitalafu mo le malaga. Faavaeina lotu o kolone Plymouth taʻua New Plymouth.

Massachusetts

O le Puritans, o le na i le nofoaiga a le sa faasauaina Stuarts, i le 1628 faavaeina e le kolone o Massachusetts i Amerika i Matu. le mana tele ekalesia Puritan i le kolone. nofomau i totonu o le Atunuu na maua ai le aia tatau e palota pe afai e auai i le ekalesia ma sa failauga fautuaga lelei. Na o le tasi ma le lima o le faitau aofai o tagata o le tane i lenei faiga e maua ai le aia tatau e palota ai.

Mulimuli ane, i le taimi o le Fouvalega le gagana Peretania, kolone British faalauteleina faafanua. E umia fou. I le amata ona taunuu kolone le gagana Peretania i Amerika i Matu "gentlemen" - emigrants aristocrats oe sa le mananao e tuu i luga ma le pulega o fetauaiga faatuina i le atunuu. Na latou nonofo ai e matele i Virginia, o le kolone i saute.

Caroline

Valu o le maota o le Tupu Charles II i le 1663, na maua ai se meaalofa o le fanua o lo oi le itu i saute o Virginia, ma faavaeina se kolone o Carolina (lea mulimuli ane vaeluaina i Matu ma Saute). Virginia aganuu fanua faatamaoaigaina tapaa salalau iinei. Ae peitai, i nisi o eria, e pei o le Vanu o Shenandoah i Maryland sisifo, e pei foi vailaloa o South Carolina i saute o Virginia, e leʻi i ai i le faatupulaia o le tulaga lenei o laau toto. O i tatou te oo atu ai i le araisa, e pei foi i Georgia.

umia Carolina a faia e le faamasinoga se tamaoaiga i le fanafānauga o araisa, tolo, flax, hemp, silika gaosiga, indigo, o, oloa e utiuti i Egelani ma faaulufale mai isi setete. Iinei i le 1696 na faaulufale eseese araisa Madagascan. ua talu avea lona galueaina le galuega autu o le tagata i le lotoifale mo le selau tausaga. totoina Rice i luga o le sami talafatai ma Marshes riverine. galuega faigata shouldered pologa Negro, o le faitauina mo e uiga i le afa o le faitau aofai o tagata i le 1700. I le tulaga oi ai nei o South Carolina, o lona uiga, i le itu i saute o le kolone, o pea malosi atu nai lo i Virginia, na faatuina e le nofo pologa. slaveholders-totō tele sa i ai i Charleston, nofoaga autu faaleaganuu ma tau pulega o le kolone, fale mauoa. O le suli o le muamua o ana tagata e umia i le 1719 na faatau atu i le faapaleina i le gagana Peretania o latou aia tatau.

North Carolina, lea na latou ola ai, o le toatele lava o tagata sulufai mai Virginia (sola o ia mai le soona lafoga ma aitalafu, faifaatoaga laiti) ma le Quakers, sa o se uiga eseese. Sa i ai lava ni nai uliuli pologa ma faatoaga tele. I le 1726, na avea North Carolina a kolone Peretania.

I le faitau aofai ma puleaga uma faatumuina faapitoa e malaga mai Sikotilani, Egelani ma Aialani.

NY

Tele sili felanulanuai o le faitau aofai o tagata o le isi nofoaga: Niu Ioka (o le umia Holani muamua o Netherlands Fou) i Niu Amsterdam (nei Niu Ioka City). Ina ua uma ona pueina le British, sa ia alu atu i le Duke o York, le uso o Charles II o le Tupu o Egelani. I lena taimi sa leai ni silia ma le 10 afe tagata, na saunoa gagana e 18. Sa maoae le aafiaga Holani, e ui lava o le tagatanuu o lenei atunuu ma e le o se vaega toatele. E sailia ai o loo faasaoina i lenei aso: i le gagana o le ulu Amerika le Holani upu ma le ituaiga fausaga o ua tuua e le Netherlands lona faailoga i luga o le foliga ai o taulaga o Amerika ma aai e faia aʻe ai le Amerika i Matu po nei. Ata o Niu Ioka i le tausaga e 1851, tagai i lalo.

Maualuga nofoia fua

sa matua naunau nofoia British o Amerika i Matu. Lenei konetineta foliga mai le laueleele na folafolaina matitiva Europa. O iina na latou fuafua e sosola ese ai mai sauaga faalelotu, sauaga o fanua ma aitalafu tele.

Ulufale faafaigaluegaina i Amerika pisinisi eseese, e fuafua e osofaiga moni. Sui solder tagata i faleaiga. Auina inu faafaigaluegaina i luga o vaa ma ave i le nofoaga British i Amerika i Matu.

Tasi i le isi meatotino Peretania. Vave faateleina ma lo latou faitau aofai. O le taua agrarian i Peretania, lea na fesoasoani i le matautia allotments aveesea faifaatoaga e aveese mai Egelani a le toatele o tagata matitiva oe na mananao e maua se eleele fou i le nofoaga.

I luga o le motu autu, i le 1625 sa na o le 1980 o le colonists, ma i le 1641 - ua 50 afe tagata mai Egelani, ae le taʻua isi tagata. E oo lava ina ua mavae le 50 tausaga, ua faateleina ai le faitau aofai o tagata i le 200 afe. I le 1760 o le aofaʻi e 1,695 miliona tagata, o lea e 310 sa Negros pologa. le aofai o nofoia i le lima tausaga ua siitia i le toetoe lava o le afa.

Le taua ma le Initia

Mo se taimi umi tau le colonists faasaga i le Initia taua matautia, le aveesea o latou laueleele. I ni nai tausaga, mai le 1706 i le 1722 tausaga, toeitiiti lava na decimated ituaiga o Virginia uma, e ui lava e fesootai lo latou taitai mamana ma le British "e fesootai" noataga.

I New England, o le itu i matu, o le faaaogaina Puritans isi auala: latou faatauina le laueleele mai le Initia ma "gaoioiga tau pisinisi". Mulimuli ane, o lenei na tuuina tulai mai ai talafaasolopito finau e le o Amerika le tuaa o le faoa faamalosi Initia le laueleele ma e le faalavelave i luga o lo latou saolotoga, ma o le feagaiga ma i latou. O le filo o lopa, mo se vaega o gunpowder, ma isi. D. E mafai ona e "faatau" o se fasi fanua tetele. Ma o le Initia, o le na le iloa o le i ai o meatotino tumaoti, e masani lava e leʻi iloa e uiga i le aano o le tele. sa tutuli ese le iloa o le sao atoatoa faaletulafono o le colonialists mai le laueleele o le tagata e umia muamua, ma afai latou te le malilie e tuua, faatonuga faaumatia i latou. Aemaise sauā sa le fanatics faalelotu o Massachusetts. A o talai atu i le lotu, ma sasa le Initia sa fiafia i ai le Atua. Talu mai le oti o le toatele o tagata o le atunuu.

Pennsylvania

Se faatagaga faapitoa i lenei faiga faavae sauā a faaumatia o Initia i le lotoifale sa Pennsylvania, faavae i le 1682 e se mauoa Saaluu William Penn, o le atalii o se taʻitaʻi 'au le gagana Peretania, i lo latou sauaina i latou paaga atunuu aiga. O i tatou te taumafai e tausia sootaga faauo ma le atunuu. Ae peitai, ina ua i le 1744-1748 ma 1755-1763 sa le tausaga o le taua i le va o Farani ma kolone British, Initia, oe ua faia se feagaiga ma le muamua, aveina aʻe i luga i ai ma ua tulei i tua atu o Pennsylvania (Amerika i Matu). Photo o Pittsburgh ona po nei, o loo i le nofoaga sa i ai muamua, tagai i lalo.

Nofoia i le senituri lona 19

faaauau pea le nofoia o Amerika i Matu i le senituri lona 19. I le lona tolu muamua o le suiga taua ua ave nofoaga i le atinae o le tamaoaiga ma le soifuaga lautele o le meatotino British i Amerika i Matu. Po nei Kanata e aofia ai i ona sui auai o le kolone muamua Peretania.

I le senituri lona 19 i Kanata, umia British o le suafa lava lea e tasi, ua ulufale mai e uiga i le afa miliona tagata malaga ma le faitau aofai atoa o le nofoaga ua sili atu 1 miliona. Tagata. O le faavae o le avea ili laupapa tamaoaiga , faatoaga ituaiga faatoaga ma shipbuilding. manufactory iina. Ae o le faavae o le tuuina i totonu o le nofoaga tumau se tamai vaa. Faaulufale mai i totonu le kolone fetinaiina tuuina lotoifale oloa Peretania. feteenaiga lea atuatuvale ma le soifuaga lautele. ofisa Colonial, speculators ma faipisinisi faatatauina laueleele faamoemoe mo le faitau aofai o tagata i le lotoifale. O nei ma isi feteenaiga taitai atu i se fouvalega i Kanata Luga ma Lower i 1837-1838, faasologa. na taofia i latou ma fasiotia faalauaitele o latou taitai.

pule colonial British tuanai ai o le le taofiofia o uprisings ua filifili e faaauau pea le assimilation o Farani Canadians, ma i le 1841 na tuuina atu le Tulafono o Union lea Luga ma Lower Kanata, o le nofoaga sa i ai muamua o Peretania Tele, na auai i se tasi i lalo o le igoa Kanata. O lenei tulafono o se gaoioiga o sauaga colonial ma sauā sauā.

A kolone o Peretania Tele i le senituri lona 19

Peretania Tele i le taimi lena sa i ai se meatotino fafo tele. I le senituri ogatotonu 19 le eria o Amerika i Matu, e patino i Egelani, e aofia ai le nofoaga nei: Nova Sikotia, Kanata, New Brunswick, Newfoundland, le motu Prince Edward, faapea foi British Columbia, o loo i luga o le matafaga o le Vasa Pasefika ma ua vavae ese mai le vaega o totoe o le meatotino afe kilomita.

I le 60 tausaga ua faatulaga Egelani lona vaaiga i soʻofaʻatasiga o lo latou nofoaga. I le 1867, "i le Faaipoipoga o Kanata", lea e tuufaatasia i se tasi tulaga o le kolone muamua Peretania. E aofia ai i totonu o se itumalo fenanui o Ontario, New Brunswick, Nova Sikotia, faapea foi ma Farani e tautatala Quebec. sa talia faavae a Kanata i le tausaga e tasi.

Atunuu - nofoaga sa i ai muamua o Peretania Tele, na faapea ona tuufaatasia i lalo o se tasi fuʻa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.