PisinisiAlamanuia

Lisi o laau mana faaniukilia Rusia. E faapefea le tele o laau mana faaniukilia i Rusia

fisiki faaniukilia, o se saienisi tulai ina ua mavae le mauaina i le 1986 o radioactivity saienitisi Becquerel ma Marie Curie, na avea ma faavae e le gata o auupega faaniukilia ae foi alamanuia faaniukilia.

Amata faaniukilia Suesuega i Rusia

Ua na faatuina Radium Komisi i le 1910 i St. Petersburg, lea e aofia ai lauiloa physicists nn Beketov, A. P. Karpinsky, VI Vernadsky.

O le suesueina o radioactivity faagasolo faatasi ai ma le faamatuu atu o le malosi i totonu faataunuuina i le tulaga muamua o le atinae mana faaniukilia i Rusia, i le vaitaimi mai le 1921 i le 1941. Ona, ua faamaonia mafai protons pueina neutron theoretically faamaonia avanoa o tali faaniukilia e fission o uranium.

I lalo o le taitaiga a I. V. o tagata faigaluega Kurchatova faalapotopotoga o matagaluega eseese ua faia mo se galuega patino i le faatinoga o le tali filifili o fission uranium.

I le taimi o le foafoaga o auupega faaniukilia i le USSR

E ala i le 1940, ua faatupulaia se aafiaga tele faafuainumera ma le aoga, Ua faatagaina e saienitisi e fautua le ua technically faaaoga le taitaiga a atunuu a malosi atomika tele. I le 1941, o le uluai cyclotron, lea na mafai ai se suesuega faiga o excitation o nuclei faatelevaveina ions sa fausia i Moscow. I le amataga o le taua o meafaigaluega na siitia atu i Ufa ma Kazan, ma e tatau ona alu i le aufaigaluega.

E ala i le 1943 sa i ai se fale suesue faapitoa o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika i lalo o le taitaiga a I. V. Kurchatova, o le faamoemoega lea o le foafoaga o se pomu faaniukilia pe suauu uranium.

O le faaaogaina o pomu atomika e le Iunaite Setete ia Aokuso 1945 i le foafoaina Hiroshima ma Nagasaki se faʻaaʻoaʻoga o monopoli le umiaina o le superweapon le atunuu ma faapea ona faamalosia o le Soviet Union e faavave ai le galuega e faia lona lava pomu faaniukilia.

O le taunuuga o le faiga faalapotopotoga o le faalauiloaina o le muamua uranium-graphite reakita faaniukilia i Rusia i le nuu o Sarov (Gorky Itulagi) i le 1946. I se suesuega reakita F-1 ma le muamua pulea sa faia tali faaniukilia.

reakita alamanuia mo e faamauoa plutonium sa fausia i le 1948 i Chelyabinsk. I le 1949, o se sa faia suega totogi faaniukilia plutonium i le nofoaga o suega i Semipalatinsk.

O lenei vaega amata i le talafaasolopito sauniuni o malosiaga faaniukilia aiga. Ma ua i le 1949, na amata le mamanu galuega e fausia ai se laau mana faaniukilia.

I le 1954 i Obninsk ua faalauiloa muamua a le lalolagi (demo) faaniukilia faapipiiina mana si maualalo (5 MW).

reakita itulua-faamoemoega tau alamanuia, lea e faaopoopo atu i le tuuina atu o le eletise le mauaina mai le tele ma le auupega vasega plutonium, na tuu i Tomsk (Seversk) i laau Siberian vailaau.

malosiaga faaniukilia Rusia: ituaiga o reactors

mana faaniukilia na muai taulai atu i le Soviet Union i le faaaogaina o reactors mana-maualuga:

  • Amioga RBMK reakita vevela (RBMK); Suauu - teisi faatamaoaigaina karaponi uranium (2%), o se retarder tali - graphite coolant - pupuna vai faamamaina e deuterium ma tritium (vai malamalama).
  • O le WWER reakita (VVER) neutron vevela siʻomia i se ipu uunaiga, suauu - uranium karaponi faatamaoaigaina ma 3-5% taitai o - vai, o le coolant foi.
  • BN-600 - a reakita anapogi neutron, suauu - faatamaoaigaina coolant uranium - sodium. O le reakita faapisinisi na o le lalolagi o lenei ituaiga. Faapipii i le nofoaga Beloyarsk.
  • EGP - reakita vevela (malosi matasele heterogeneous) na galue i Bilibino. Faamatalaina i lena overheating o le coolant (le vai) e faia i le reakita lava ia. Aloaia o unpromising.

I le atoa, e mafai ona faateleina Rusia NPP o loo faagaoioia i aso nei ua 33 iunite tau ma se gafatia atoa o luga 2300 MW:

  • VVER - 17 iunite tau;
  • reactors RMBK - 11 iunite tau;
  • reactors BN - 1 iunite;
  • reactors EGP - 4 poloka.

Lisi o Ripapelika o Rusia ma Soviet vaitaimi sao NPP mai le 1954 i le 2001.

  1. 1954, Obninsk, Obninsk, Itulagi Kaluga. Faamoemoega - Faataitaiga ma alamanuia. Reakita ituaiga - AM-1. Taofia i le 2002
  2. 1958, Siberia, Tomsk-7 (Seversk) itulagi Tomsk. Faamoemoega - e atiina ae plutonium auupega-vasega, vevela faaopoopo ma le vai vevela mo le Seversk ma Tomsk. Reakita ituaiga - EI-2, 3-ADE, ADE-4, 5-ADE. Mulimuli ane sa tu i le 2008 i lalo o se maliega ma le Iunaite Setete.
  3. 1958, Krasnoyarsk, Krasnoyarsk-27 (Zheleznogorsk). ituaiga reakita - ADE, ADE 1, ADE-2. Faamoemoega - e atiina ae auupega-vasega plutonium e vevela laau'oa gaosi i Krasnoyarsk. na tupu taofia mulimuli i le 2010 i lalo o se maliega ma le Iunaite Setete.
  4. 1964, Beloyarsk NPP, Zarechny, Sverdlovsk Itulagi. ituaiga reakita - AMB 100, AMB-200, BN-600 ma BN-800. taofia AMB-100 i le 1983, o le AMB-200 - i le gaoioiga 1990.
  5. 1964, Novovoronezh NPP. reakita ituaiga - VVER poloka lima. O le tu muamua ma lona lua. Tulaga - o le taimi nei.
  6. 1968, Dimitrovogradskaya, Melekess aai (Dimitrovgrad 1972) itulagi Ulyanovsk. Ituaiga faavaeina reactors suesuega - LALOLAGI SM RBT-6, BOR-60 RBT-10/1 RBT-10/2, VC-50. BOR-60 ma VC-50 maua le eletise faaopoopo. Pea faaloaloa taimi taofia. Tulaga - le nofoaga e le gata i le reactors suesuega. Fuafuaina faaiu - 2020.
  7. 1972, Shevchenko (Mangyshlak), Aktau, Kazakhstan. BN, sa tu i le 1990.
  8. 1973, Kola NPP, itulagi Polar Zori Murmansk. Fa VVER. Tulaga - o le taimi nei.
  9. 1973, Leningrad, Sosnovy Bor, itulagi Leningrad. Fa reakita RMBK-1000 (o le tutusa i le Chernobyl). Tulaga - o le taimi nei.
  10. 1974. Bilibino NPP Bilibino, Chukotka pito ala tū toʻatasi. Ituaiga o reactors - AMB (taofia i le taimi nei), BN ma le fa EGP. Sui.
  11. 1976. Kursk, itulagi Kurchatov Kursk. Fa reactors faatulaga RMBK-1000. Sui.
  12. 1976. Armenian, o Metsamor, Armenia. muamua taofia i le 1989, e lua iunite VVER, o le vaega lona lua.
  13. 1977. Chernobyl, Chernobyl, Ukraine. Fa reactors faatulaga RMBK-1000. O le poloka lona fa faaumatia i le 1986, ua taofia le iunite o le lona lua i le 1991, o le uluai - i le 1996, o le lona tolu - i le 2000
  14. 1980. Rovno, Kuznetsovsk, itulagi Rivne., Ukraine. Tolu iunite tau ma reactors VVER. Sui.
  15. 1982. Smolensk, Desnogorsk itulagi Smolensk, iunite e lua ma VVER-1000 RMBK. Sui.
  16. 1982. South Ukraine NPP Yuzhnoukrainsk, itulagi Mykolayiv., Ukraine. Tolu VVER. Sui.
  17. 1983. Ignalina, Visaginas (sa avea itumalo Ignalina), Lithuania. Lua reakita RMBK. i le taofia o le talosaga a le Iuni a Europa i le 2009 (faatasi ai ma le ulufale i totonu o le EEC).
  18. 1984. Kalinin NPP, itulagi Udomlya Tver. Lua VVER. Sui.
  19. 1984. Zaporozhye, Energodar, Ukraine. E ono poloka i luga o le VVER. Sui.
  20. 1985. Balakovo, Balakovo, itulagi Saratov. Fa VVER. Sui.
  21. 1987. Khmelnytsky, Neteshin, itulagi Khmelnitsky., Ukraine. O se tasi VVER. Sui.
  22. 2001. Rostov (Volgodonsk), Volgodonsk, itulagi Rostov. E 2014, galulue i luga o le lua poloka o reactors VVER. Lua iunite tau i lalo o le fausiaina.

malosiaga faaniukilia ina ua mavae le faalavelave Chernobyl

1986 faamaonia lamatia mo le alamanuia. sa matuai lei mafaufauina o le taunuuga o le faalavelave matuia ua faia e tagata mo tagata o le lagona masani o le tapunia o le tele o laau mana faaniukilia. teena o le aofai o laau mana faaniukilia i le lalolagi atoa. Na taofia e le Soviet Union i lalo o le fausiaina galuega e le gata i tulaga totonu o le atunuu, ae faapea foi i atunuu i fafo.

Lisi o laau mana faaniukilia Rusia, o le fausiaina o lea sa taofia lē tumau:

  • Gorkovskaya AST (laau faʻavevela);
  • Crimea;
  • Voronezh AST.

Lisi o laau mana faaniukilia Rusia, faaleaogaina i le taimi o le mamanu ma le earthworks sauniuni:

  • Arkhangelsk;
  • Volgograd;
  • Sasae Mamao;
  • Ivanovskaia AST (laau faʻavevela);
  • Karelian Karelian NPP NPP-2;
  • Krasnodar.

laau mana faaniukilia lafoaia Rusia: Mafuaaga

Mauaina o le fausiaina nofoaga i luga o se sese tectonic - o le mafuaaga taua punavai aloaia i le faasaoina o le fausiaina laau mana faaniukilia Rusia. Faafanua o vaega seismic malosi o le atunuu isolates Crimea-Caucasus-Kopetdag sone rift Baikal, Altai-Sayan, Sasae Mamao ma Priamurskaya.

Mai lenei manatu o le fausiaina nofoaga Crimean (saunia poloka muamua - 80%) na moni amata talafeagai. O le mafuaaga moni mo le faasaoina o le mana o totoe a taugata avea tulaga le lelei - o le faigata o le tamaoaiga i le USSR. I lena vaitaimi sa latou faasaoina (moni lafoina i mo embezzlement), le tele o nofoaga tau alamanuia, e ui i le tulaga maualuga o le saunia.

Rostov NPP: o le resumption o le fausiaina i le tetee o manatu o tagata lautele

na amata le fausiaina o le laau i le 1981. I le 1990, i lalo o uunaiga mai se toaga lautele faaaogaina Fono Faaitulagi o se faaiuga i le fausiaina o le faasaoina. O le saunia o le poloka muamua i le taimi ua 95% ma le 2 - 47%.

Valu tausaga mulimuli ane, i le 1998, na toe iloiloina o le ata faataitai o le uluaʻi, e faaitiitia le aofai o iunite e lua. Ia Me 2000, na toe faaauau le fausiaina, ma ia Me 2001 le uluai iunite ua fesuiai i luga i le grid. Amata le tausaga na sosoo ai, ua toe faaauau le fausiaina o se lua. Na tolopo le tele o taimi le faalauiloaina mulimuli, ma le i faia Mati 2010 lona fesootaiga i le grid o le Malo o Rusia.

Rostov NPP iunite 3

I le 2009, na faia ai se faaiuga i le atinae o laau mana faaniukilia le Rostov ma le faapipiiina o ia nai poloka e fa i luga o le faavae o reactors VVER.

Ona o le tulaga oi ai nei i le tuuina atu o le eletise taimi i luga o le penisula Crimean tatau ona avea Rostov NPP. 3 iunite ia Tesema 2014 na fesootai atu i le mana o faiga o le Malo o Rusia seia oo ina a mana aupito maualalo. E ala i le ogatotonu o le 2015 o loo fuafua e amata ai le faagaoioiga faapisinisi (1011 MW), lea e tatau ona faaitiitia le tulaga lamatia o le tuuina atu puupuu o le eletise mai Ukraine i Crimea.

malosiaga faaniukilia i Rusia po nei

O le amataga o le 2015 uma laau mana faaniukilia Rusia (oi ai nei ma o loo fausiaina) o lala o le "Rosenergoatom" popolega. ua manumalo i le faigata i le vaega e faigata ma tupe leiloa. O le amataga o le 2015 i Rusia o loo i ai le 10 laau mana faaniukilia o loo fausiaina - 5 eleele ma se tasi nofoaga opeopea.

Lisi o laau mana faaniukilia Rusia faagaoioia i le amataga o le 2015:

  • Beloyarsk (amataga o le faagaoioiga - 1964).
  • Novovoronezh faaniukilia Laau Toto Mana (1964).
  • Kola faaniukilia Laau Toto Mana (1973).
  • Leningrad (1973).
  • Bilibino (1974).
  • Kursk (1976).
  • Smolensk (1982).
  • Kalinin NPP (1984).
  • Balakovo (1985).
  • Rostov (2001).

laau mana Rusia faaniukilia o loo fausiaina

  • Baltic NPP, Neman, itulagi Kaliningrad. Lua poloka i luga o le faavae o le reactors VVER-1200. amata fausia i le 2012. Amata - i le 2017, o le tulaga fuafuaina - i le 2018

Ua fuafuaina o le a auina atu i fafo o le eletise le Baltic NPP i atunuu Europa: Suetena, Lithuania, Lativia. o le a faia le eletise faatauina i Rusia e ala i le faiga mana Gagana Lufiana.

  • Beloyarsk NPP-2, Zarechny, Sverdlovsk itulagi, i le nofoaga o loo i ai nei. O se tasi iunite - e faavae i luga o le reakita BN-800. Muai fuafuaina mo le faalauiloaina i le 2014 ua siitia ona o le tuuina atu puupuu o Ukraine e fesootai ma le mea faaupufai o le 2014.
  • Leningrad NPP-2 i Sosnovy Bor, itulagi Leningrad. nofoaga Chetyrehblokovaya faavae i reactors VVER-1200. O le a suia mo Sela (Leningrad). ua fuafua e le muamua iunite e faailoa atu i le 2015, e faapea - i le 2017, 2018, 2019. faasologa.
  • Novovoronezh NPP-2 i itulagi Novovoronezh Voronezh, e le mamao mai le gaoioiga. O le a sui ai le fuafuaina fausiaina o poloka e fa, o le uluai - i luga o le faavae o le reactors VVER-1200, e faapea - VVER-1300. O le amataga o le tulaga mamanu - i le 2015 (o le uluai iunite).
  • Rostov (cm. Luga).

Faaniukilia Alamanuia Mana i le Lalolagi Atoa: o se aotelega

I le vaega o Europa o le atunuu o loo fausia toetoe laau mana uma Rusia faaniukilia. Faafanua laau mana faaniukilia faatulagaga planetary faaalia ai le faasalaga o le mea faitino i nei itulagi e fa: Europa, o le Sasae Mamao (Iapani, Saina, Korea), o Sasae Tutotonu, Amerika Tutotonu. E tusa ai ma le IAEA, e uiga i le 440 reactors faaniukilia faagaoioia i le 2014.

O mataupu laau mana faaniukilia i le atunuu nei:

  • US laau mana faaniukilia tuuina 836 630 000 000 kWh / tausaga ..;
  • i Farani - 439 730 000 000 kWh / tausaga ;.
  • Iapani - 263 830 000 000 kWh / tausaga ;.
  • i Rusia - 160 040 000 000 kWh / tausaga ;.
  • i Korea - 142 940 000 000 kWh / tausaga ;.
  • i Siamani - 140 530 000 000 kWh / tausaga ..

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.