News ma SocietySiosiomaga

Meaola o Aferika, o ona foliga ma faamatalaga

O se konetineta tele, o le lona lua aupito tele i luga o le lalolagi atoa - o se ofoofogia ma lilo Aferika. E lauiloa mo le tau vevela, o le anoanoai o motu, ua faataapeapeina e pei o le vasa i le konetineta, ma a eseese o le natura pristine.

O le vaega o Aferika e sili atu nai lo 30,3 miliona sikuea mita. km. e 6% lea o le pito i luga o le paneta. I le tuaoi o le konetineta o fufuluina e vasa lua (Initia ma le Atalani) ma sami lua (Metitirani ma Red).

faitau aofai o tagata o Aferika e sili atu nai lo se piliona tagata o loo nonofo i atunuu e 55. Tele lava Arapi. O le expectancy olaga averesi - tusa ma le 45 tausaga. O le gagana sili ona taatele - gagana Arapi. Le lotu tele - Kerisiano ma isalama. I le itulagi i sasae o le konetineta salalau putisiga, Talitonuga faa Hindu.

laau

natura Aferika - o se maoae ma le tulaga ese lalolagi ua tumu i le matagofie ma le mea lilo. eseese ofoofogia konetineta laau masani ai: faaloaloa coniferous vaomatua ma steppes matutu latalata atu i le itu i matu ma le itu i saute, vaomatua teropika i le ekueta, ma i le talafatai i laau filifili mausali o vaovao.

I vaomatua teropika tuputupu ae sili atu i le 25,000 ituaiga eseese o laau. o loo i le vaomatua Mountain i Aferika i matu. e mafuli plantings toulu ona lau lenei: ituaiga eseese o aluna, pines Aleppo, firs Sipaniolo, satin arasi.

faaalia manino meaola o Aferika savanna. O lenei sone steppe, lea, e faaopoopo atu i le vao, ei ai se laau ma laau Woody. Sana mutia elefane taatele. O se igoa na ia maua e tusa ai ma le mea moni e sili ona fiafia elefane o lona tausamiga.

I le taimi o le vaitau o timuga fuga tau- fuifui le i ai uma iinei, e avea mafiafia ma lanu meamata o le laau. I le vaitau matutu, lea e masani lava ona tumau e oo atu i le ono masina o le, e pei o le steppe susunuina Savannah samasama.

Asiasi kata, na iloa o se faatusa o le konetineta o baobab. o le fefe o lenei tinoese Aferika o le lamala. O le mea moni e faapea i le taimi o le vaitau o timuga, ia imbues lona ogalaau i le vai. Le tulagaese o le laau lenei o lona longevity ofoofogia (5000 tausaga). I le faaopoopo atu, o lenei fuga tau- fuifui tetele na o le faatasi i lona olaga umi.

Natura Aferika i Matu

Lenei itulagi faaloaloa i se fasimea o le vaapiapi i le itu i matu o le konetineta. o le tele o Sahara toafa - le nofoaga hottest i le Lalolagi.

Aemaise lava i le itu i matu o le natura Aferika o loo taoto i le mea moni e faapea o ni nai laau ola iinei. O le tele o Flora o nei nofoaga - o se ituaiga o laau o le pama. O le tele itiiti aluna masani, Lora, laau olive ma eucalyptus.

e mafai ona manatu o le manu e sili ona taatele i North Aferika a kamela. O lenei vaega o le konetineta o loo pulea e subtropical (i nisi o eria o le teropika) climates. Aloaia tusia vevela maualuga i le paolo o le 58 tikeri. I le taumalulu o loo frosts, e oo lava i le po.

tuutuuga climatic

eseese tele o le natura i Aferika! I le tautotogo i matu - sandstorms taimi. Latou te aumaia le matagi mai le hasmin Sahara. mafai ona tumau afa mai le tasi aso i le vaiaso.

I North Aferika (Aikupito, Libya, Mauritania) tau tautotogo mea e ofo ai e le aunoa - pe afai i le amataga o le tautotogo e oo mai le vevela, o le a lea e tumau seia oo Me. Le lava lea e tasi e mafai ona fai e uiga i le tau malulu ma le matagi. Mulimuli ane, ua faatulaga le vevela i le amataga o Me. I le taimi lea ua uma ona ave le mautinoa nofoaga o le fua i le faailoga e tolu sefulu-tikeri.

e matua vevela Summers. Mo se faataitaiga, i Aikupito i le ogatotonu o le taumafanafana vevela i le paolo oo limasefulu tikeri. O le tele cooler i le po nai lo le taimi o le aso. e tele lava le fesiitaiga i aso taitasi.

e faamatalaina Aferika Natura e se tau agamalu i Sisifo Sahara. Iinei, e le toe tutu vevela faatagaina se numera tele o laau (fualaau faisua, cereals, fua laau).

I le taumafanafana o loo i ai lava le vevela maualuga i Libya (58). I lenei vaitaimi, faitauina mo se vaega tele o le aso malolo o tagata lautele i North Aferika: Iuni 18 - Aso o le faasaʻolotoina mai le British ia Iulai 23 - Aso Fouvalega, 11 Iuni - Aso o le faasaʻolotoina mai le nofoaga autu o US.

Tautoulu i North Aferika - o le faaiuga o le vevela sweltering. I Setema leʻi tu mai i le vevela i luga o le 40 tikeri. faamafanafanaina ai le vai i le 25 tikeri. Seia Oketopa le vevela faaauau pea ona pa'ū, ma i le ogatotonu o le tautoulu e eseese lava i atunuu e ese mai +20 e +30.

I le taimi lava lea e tasi faaola le vaitau o timuga amata. e oo mai Aferika Natura ola. E amata tuputupu ae vave o vaovao, laau. O le foliga mai laau pale green mafiafia. Manu i le taumafanafana mafatia mai le vevela le mafai ona tatalia, ua malolosi. Faaali mai i luga o le tele o sui o fauna, lea i le taumafanafana e mafai ona vaaia na o le i le po po o le afiafi popogi. I savannas ola laiti, hippos dwarf, auala-tele faasaunoa, o se ituaiga o manuki, isumu. I le vao e mafai ona e tagai i le gata, lizards ma invertebrates.

e mafai ona eseese Winter i North Aferika. Mo se faataitaiga, i le mauga o Algeria i lenei taimi o le tausaga o loo i ai frosts. I luga o le matafaga o le mafanafana o le tau, e faamafanafana ai le ea i le 12 tikeri. I Aikupito, e matua vaivai le taumalulu. e le maualalo le vevela atu i le 25 tikeri i se aofaiga laitiiti o le precipitation.

Natura Aferika i Saute

sili atu i saute o le konetineta faauo ma le mafanafana mo le ola o laau ma manu. I aso nei i lenei eria o loo sili atu nai lo 24,000 ituaiga o fuga laau. E toetoe lava o le afa o nei laau taulai atu i le pepa o le gataifale, o lona lautele e tusa ma le 200 kilomita. o lo oi lenei sone i saute i sisifo o Aferika i Saute. Botanists faasino atu i le Malo Floral Cape. Aofai i le lalolagi o loo i ai le ono o ni vaega, ma le Cape malo o le uluai tulaga ese ona e manaomia na 0.4 pasene o le teritori o le Konetineta o Black, ao isi ave le vaega atoa o le lalolagi - Amerika, Ausetalia ma le Anetatika. Ae peitai, o le mauoa i le lalolagi o le Malo Floral Cape. O le laau o nei nofoaga e sili atu ona eseese nai lo le Flora o le vao timu.

lalolagi manu

natura Aferika Ola e matua eseese. O le fale e uiga i le 500 ituaiga o manu, e sili atu nai lo se selau o ituaiga eseese o reptiles ma le tele o ituaiga o iniseti. Ae afio mai iinei turisi tausaga uma mai i le lalolagi atoa ua sili ona tosina i le "tele lima" - rhino (uliuli ma paʻepaʻe), elefane, pafalo, nameri, leona. O nei sui o le fauna Aferika faaosofia ai le fiafia tele i totonu enthusiasts safari. Hunter, dobyvshy le itiiti ifo i le tasi manu o le "lima", o le tagata e ona ia "Slam Grand", e pei o le atunuu fai atu ai.

Sailia o nei manu - o le auala pisi, lea e fesootai ma faigata faalapotopotoga. E le kamupani taitasi uma o aafia ai i le faatulagaga o safaris, e mafai ona ofoina atu lea ituaiga se suega. Mo lenei pepa aloaia e faatagaina faapitoa na tuuina atu i le e tatau ona maea le tulaga malo.

fauna eseese o le vai le talafatai o Aferika i Saute. O iinei e mafai ona e vaai i le tele, o le nofo aupito tele i le Lalolagi - le tafola lanumoana. lona umi tino e sili atu i le 30 mita. Ma o loo maua i nei vai uma valu ituaiga o tafola.

E aafia ai a eseese tele o iʻa. Lona Ono o le iloa uma o ituaiga o le faasaienisi i aso nei o loo faatusalia mai i le eria o le talafatai o Aferika i Saute.

Masani sui o le fauna o le e atelope Sahara (Addax, Oryx), gazelle (Toreka, tamaitai), mauga 'oti.

Tagata ma le Natura

O le fauna le faatusa o le Southern Aferika isi atunuu, manu ese. Ae peitai, o loo i ai faafitauli. Sili i latou - o le aafiaga o le tagata i luga o le natura o Aferika. E lepetia ai, ona faaumatia e le sui tulaga ese o le natura, taofia i latou mai le atiina ae. tulimanu faasolitulafono, poaching, le teuina o fale injudicious - o nei mea uma e aofia ai taunuuga tuugamau.

E talafeagai le faapea atu o le aafiaga o le tagata i luga o le natura o Aferika e le na i lona faafanoga. I tausaga talu ai nei, faaalu malo o Aferika o se galuega tele o le siosiomaga puipuiga, Flora ma fauna o latou konetineta. O lenei galuega e fesootai saienitisi mai le salafa o le lalolagi, e lagolagoina e enthusiasts mai Aferika.

E oo lava i le XIX senituri na manatu natura untouched le konetineta o Konetineta o le Pogisa. Ae e oo lava i na aso ua suia le natura o Aferika e le tagata. Taua faaitiitia le eria vaomatua, latou avatu auala e fanua ma le vao.

Ae peitai, o le faaleagaina sili i le ua maua le natura o Aferika mai le colonizers Europa. Sailia mo tupe mama, ma o nisi taimi e oo lava i taitai malie i se faaumatiaga taua o le manu. O le tele o ituaiga meaola ua tafiesea atoatoa. E moni lenei mea i nisi o ituaiga o atelope, zebras. Taua faaitiitia le faitau aofai o tagata o isi manu: rhinos, elefane, gorillas.

faaumatia brutally Europa vaomatua o Aferika ma auina atu i fafo laupapa taua i Europa. O lea la, i nisi o atunuu o le konetineta (Nigeria, ma isi.) O loo i ai se tulaga matautia moni o deforestation!

Le eria o lo o nofoia e le totoina o pama suauu, faatoaga koko, pinati ma isi. D. O le mea na le rainforests equatorial mauoa ma fesuiaʻi, faia savannas. Ina ia a tele tulaga na suia ai le natura ma le Savannah autu. I aso nei, e galueaiina le laueleele ma le vao.

Mo le faaolataga o le muamua o fasi vaomatua le Savannah toafa ua foafoaina i le Sahara 1500 km umi. Sa ia valavala le laueleele faatoaga mai matutu, matagi vevela. E tele ni galuega faatino uluai faasusu Sahara.

Matuia suiga i le tulaga faalenatura ua manino tuanai ai o le atinae o nisi ituaiga o minerale, faapea foi ma le televave o atinae o alamanuia i le konetineta. O se taunuuga o le talafeagai faatoaga (tausiga, mu, tipiina vaovao ma laau) ua faateleina le toafa agai i savanna. E na o le mulimuli 50 tausaga manino laa Sahara i le itu i saute ma le faateleina o le teritori o le 650 afe sq. M. km.

O lea, o le taitai atu ai le leai o se laueleele tau faatoaga i le aveesea o laau toto ma lafumanu matelaina tagata.

National malae ma faasao

ua iloaina nei aso e tagata le manaomia o le puipuia uma le ola i le Lalolagi. I lenei faaiuga, i konetineta uma foafoaina faasao (teritori faapitoa, faasaoina o le pulea o le lalolagi i lo latou tulaga faalenatura) ma le paka o le atunuu.

Ua faatagaina faasao e na tagata na faia le galuega o suesuega. I se faatusatusaga, o le malae o le atunuu o loo matala e turisi.

I aso nei, o le natura Aferika ua puipuia i le tele o atunuu o loo i luga o le konetineta o Black. nofoaga puipuia i le motu autu nofoia vaega tele. O le toatele o i latou uma o loo i ai i Aferika i sasae ma le itu i saute. O le toatele o nei faalapotopotoga fiafia lauiloa lalolagi. O lenei Kruger National Park, Serengeti. Faafetai i le galuega tele o le saienitisi, suesue ma le alolofa i le natura masani toe atoatoa le aofai o nisi o ituaiga o manu.

I tausaga taitasi i le Park Kruger, lea o loo tu i le matu i sasae o Aferika i Saute, o mai i le silia ma le miliona o tagata tafafao o loo naunau i le meaola o Aferika. ua le talafeagai ona taʻua lenei paka le nuu na fanau ai o le "Big lima." Lima ituaiga autu o manu Aferika lagona lava le mafanafana. E leai se itiiti lagona saoloto i latou lava i nei oganuu rhinos ma leona, giraffes ma hyenas, zebras ma le tele antelopes.

o loo faatusa lautele le eseese o le natura i Aferika i isi paka le atunuu o Aferika i Saute. E le atunuu uma ua i ai se aofai o faalapotopotoga faapena, e pei o Aferika i Saute. Nei i Aferika i Saute, e tusa ma le lua tasene malae ma le faitau selau o vaega eleele faasao o le natura o le atunuu, lea o loo i ai i itu eseese o le atunuu.

faasaunoa

O le tului tele e suesue ma tagata tafafao o le meaola o Aferika. Faasaunoa i le konetineta - e le na mammals, ae reptiles, lea e lē itiiti matautia. I le faaopoopo atu, o loo i ai manu feai ma iʻa.

leona

savanna Aferika faailogaese ai i se vaega tele o nei faasaunoa. Tupu o manu lagona ai le mafanafana i le konetineta.

o talitonuina le natura feai o Aferika e aunoa ma se faamaualuga o leona - manu vaega, lea e tuufaatasia alii, tamaitai ma a latou fanau laiti. ua lava vaevaeina manino le aiga matafaioi - tausiga leona fafine talavou e uiga i le faamaualuga o meaai, ma le malosi, ma puipuia o tane e tele o le teritori.

O meaai autu o leona e zebras, antelopes. I lo latou toesea le faasaunoa teena mai laiti manu i le fia aai malosi le scavenger pobrezguyut.

Ou te fia taulai atu i le sootaga ma le leona pulepule haena. Mo se taimi umi na talitonu ina ua faamalieina o ia i le tino ina ua mavae le "tupu" taumafataga o matua palaai le manu, sedentary ma ua le mafai ona tulimanu tutoatasi.

Ae peitai, ua faaalia e le moni lenei saienitisi iloiloga talu ai nei. E pei ona liliu mai, hyenas tuliga i le po (atonu pe aisea na itiiti iloa tulimanu), e faasaunoa faigofie e fasioti vete tele, e pei o sepera po atelope. Ae o le sili ona mataʻina - e faapea ua faamaonia ai saienitisi e le fefe o leona, hyenas, ma le isi foi itu! Faalogo i le leo o hyenas oe ua malamalama lelei i vete, leona vave agi ai e tutuli ese i latou ma piki le togi. Ae e tupu o le oo mai hyenas i se taua atuatuvale, ona ua faamalosia leona e litaea.

Nameri, cheetahs

Aemaise lava i le natura o Aferika, o le toatele o turisi e fesootai ma le afioaga o se vaega tele o le faasaunoa o le ituaiga pusi. Muamua o le uma ai cheetahs ma nameri. O nei pusi matagofie o se vaega itiiti e pei o le malosi, ae ese atoatoa i latou olaga. I le taimi nei lo latou aofai ua matuai faaitiitia.

O le vete autu o sītā gazelles, nameri le faapea fastidious tulimanu ae laiti atelope, ia saili ma le manuia puaa vao - warthogs ma baboons. A i Aferika faaumatia toetoe nameri uma, warthogs ma baboons, faateleina, e avea o se mala moni mo laau toto faatoaga. sa nameri puipuia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.