Faavaeina, Saienisi
Mikerosekope Leeuwenhoek. O le uluai mikerosekope
O se tasi o le mauaga Medieval sili ona taua e tuuina atu se mikerosekope. E ala i na mafai lenei masini e vaai i le fausaga, le vaaia e le mata. E fesoasoani faafuaitino ai le aiaiga o le teori feaveai, ua foafoaina avanoa mo le atinae o microbiology. Lē gata i lea, o le uluai mikerosekope ua avea le afi o le foafoaga o le masini tele mikroskopiruyut fou. Avea i latou ma meafaigaluega lea e mafai ona vaai tagata i le atomu.
faamatalaga tau le talafaasolopito e uiga i le muamua mikerosekope
E manino lava, o le mikerosekope - o se meafaigaluega masani ai. Ma le mea e ofo ai o le mea moni e faapea sa fausia i le Ogatotonu Ages. ua manatu lona tama Antoni Van Levenguk. Ae aunoa ma faasoesa mai le galuega o le a saienitisi, ou te faapea atu o le masini muamua atiina ae mikroskopiruyut po Galileo (1609), po o Hans ma Sakaria Yanseny (1590). Ae peitai, mo le faamatalaga itiiti ua mavae e uiga i le ituaiga o le mauaga.
Mo lenei mafuaaga, o le atinae o Hans ma Zahariya Yansenov e le aveina mamafa e pei o le muamua mikerosekope. A taualoa atinae masini auai i Galileo Galilei. O lona masini o se tuufaatasiga iunite ma se eyepiece faigofie ma lenses lua. E taʻua lenei mikerosekope a malamalama tuʻufaʻatasi. Mulimuli ane Kornelius Drebbel (1620) fesuiai lenei mauaga.
E foliga mai, o le atinae o le a faaauau pea Galileo na pe afai o le Antoni Van Levenguk i le 1665 e le i lomia faasalalau se galuega i luga o le masini e faalapopoa ai. I ai, na ia faamatalaina le ola meaola ua vaai i le faaaogaina o lona mikerosekope tioata-tasi faigofie. O lenei atinae ma ingeniously faigofie ma tulagaese le faigata i le taimi e tasi.
mikerosekope Leeuwenhoek, i luma o lona taimi
mikerosekope a Antonie van Leeuwenhoek - o se oloa e aofia ai se ipu 'apamemea ma se tioata faapipii i ai, ma o masini mounting. O le masini e faigofie ona fetaui i luga o le lima, ae lafi i se mana uiga ese: e mafai ona faateleina ai le fale i le taimi 275-500. na ausia lenei e ala i le faapipiiina o se tioata plano-convex o laitiiti lava lona tino. Ma e malie ai, seia oo i le 1970, e le mafai ona fuafuaina e tau physicists ai le auala e faatuina e Leeuwenhoek magnifiers.
I le taimi muamua sa faapea o faaleleia machined le tioata mo se mikerosekope. Peitai, o lenei o le a manaomia o le faapalepale ofoofogia ma le saʻo atoatoa maualuga mataʻutia. I le 1970 na ofoina atu ia a hypothesis e Leeuwenhoek lenses smelted o alava tioata. Ia heats, ma lea fuaiupu faaleleia, lea na faapipii i se mataua se ipu malamalama. E uma ona sili atu ona faigofie ma vave, e ui lava e le i faamaonia e mafai: o ē e le o totoe mikerosekope leʻi tuuina atu le maliega e Leeuwenhoek suesuega. Peitai, o lenei auala e mafai ona aoina mikerosekope Leeuwenhoek e oo lava i le fale.
O le mataupu faavae o le faaaogaina o masini e faalapopoa a Leeuwenhoek
e matua faigofie fausaga oloa, o loo fetalai mai o lona faigofie o faaaogaina. O le mea moni, sa matua faigata ona faaaogaina ona o le le mautonu o le umi taulaiga o le tioata. O lea, i luma o le iloiloina o le taimi umi e talafeagai e zoom i totonu ma fafo o le masini suega mai le cutoff. Ma vavae tu o ia i le va o le moligao ma le tioata, lea e fesoasoani faateleina le microstructure. Ma avea i latou ma vaaia e le mata o le tagata.
Auiliili o le Leeuwenhoek mikerosekope
E tusa ai ma le taunuuga o le suesuega, sa ofoofogia le faateleina mikerosekope a Leeuwenhoek, a itiiti mai ua faateleina 275 taimi. E toatele suesue talitonu na foafoaina taitai microscopist Tutotonu Ages se masini na mafai ai ona faateleina i le 500 taimi. Saienisi fuainumera faaalia talafatu i le 1500, e ui lava e le mafai e aunoa ma le faaaogaina o le suauu i le faatofuina. E latou te leʻi i ai lava.
E ui i lea ua faatulaga Leeuwenhoek le agaga mo le atinae o le tele o le faasaienisi ma iloa ai o loo silafia e le uma le mata. E i ai se microcosm, le vaaia ia i tatou. Ma e tele e sili atu le manaia. Mai le maualuga o le augatupulaga e tatau ona taʻua sa faavaloaga tauagavale le suesue. Ma mikerosekope Leeuwenhoek i aso nei, lea o lo oi lalo ifo o le ata, ua manatu se tasi o afi o le faasaienisi.
O nisi hypotheses uiga i le atinaeina o le mikerosekope
O le tele o saienitisi nei talitonu e leʻi foafoaina mikerosekope a Leeuwenhoek mai valu. O le tulaga masani, saienitisi iloa nisi mea moni e uiga i le i ai o le Optics Galileo. Ae peitai, i le mauaga, sa le Italia leai se mea e tutusa ai. Isi talafaasolopito talitonu ave Leeuwenhoek e avea o se faavae mo le atinae o Hans ma Zahariya Yansenov. Tautala o le mikerosekope fou foi itiiti ua lauiloa.
Talu galue Hans ma lona atalii o Zachary i luga o le tuuina atu o matatioata, o latou atinae, ae, sa tali tutusa i le mauaga o Galileo Galilei. mikerosekope Leeuwenhoek o se masini e sili atu ona mamana, ona faatagaina ai oe e zoom i 275-500 taimi. O se mana microscopes malamalama vaega ma Jansen, ma Galileo sa. Lē gata i lea, ona o le lenses e lua, ma latou faaluaina le tele o mea sese. Ina ua e uiga i le 150 s lenei e tuufaatasia mikerosekope maua lelei faatusa mikerosekope Leeuwenhoek ma faateleina malosi.
Hypothesis e uiga i le amataga mai o lenses mikerosekope a Leeuwenhoek
ina ia mafai punaoa Faasolopito aofaiga i luga o le galuega o le saienisi. E tusa ai ma le Sosaiete o le Royal o Egelani, Leeuwenhoek aoina e uiga i le 25 microscopes. ia pulea foi e faia e toetoe lava 500 lenses. E le iloa le mafuaaga na ia le faia le tele o microscopes, e foliga mai, sa le i tuuina mai nei lenses a faateleina lelei pe sa faaletonu. Na 9 faasaoina microscopes Leeuwenhoek i aso nei.
E i ai se hypothesis manaia, na foafoaina le Leeuwenhoek mikerosekope i luga o le faavae o le tioata o le lalolagi o le amataga mauga mu. O le tele o saienitisi talitonu e faapea e le na o se mataua o le tioata smelted mo o latou gaosiga. Isi ioe o ia sa mafai ona liusuavai le tioata uaea ma le tioata ina ia faia faapea. Ae o le mea moni e faapea o le 500 lenses saienitisi pulea e fatu na o le 25 Microscopes, aumaia.
Aemaise lava, ia faamaonia faaalatua hypothesis amataga lenses uma e tolu. E foliga mai, e ono le tali mulimuli i ona maua e aunoa suesuega. Ae e talitonu e aunoa ma le i ai o le saʻo-maualuga meafaigaluega fua ma se olo masini sa mafai ona ia faia se tioata mamana, e fai lava si faigata.
Fatuina o se mikerosekope aiga Leeuwenhoek
E toatele tagata o loo taumafai e tofotofo nisi hypotheses e uiga i le amataga mai o le lenses manuia gaosia Leeuwenhoek mikerosekope i le fale. Mo lenei faamoemoe, o se faigofie burner ava malosi e liusuavai a filo tioata manifinifi, seia oo ina o le a le manuia. E tatau ona malu i lalo, ina ua mavae lea e tatau ona sanded tasi (faafeagai i le spherical luga) itu.
Olo e fatu ai se tioata plano-convex ua faamalieina manaoga o microscopy. Ai foi o le a faateleina pe tusa o le 200-275 taimi. Ina ua uma na manaomia e faaleleia ai i se tripod mautu ma mafaufau i mea o le tului. Ae peitai, o loo i ai se faafitauli se tasi: lava faaiuga tioata convex e tatau ona totogi atu i le mea suesueina. Suesue ao vaai atu i se mea mafolafola o le tioata. Na tatau ona faaaoga i lenei auala mikerosekope. Leeuwenhoek, iloiloga o le o Society Royal lea i se tasi taimi e tuuina atu ia te ia i se tulaga mamalu, atonu, o le o loo faia ma faaaogaina lona mauaga.
Similar articles
Trending Now