FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Aai o le lalolagi. Megacities

O le tuputupu ae o le faitau aofai o le taulaga o se tasi lea o uiga sili ona taua o le vaitau o aso nei. O le aupito tele aai o le lalolagi seia oo mai talu ai nei faaofuina faapitoa i le Europa itulagi ma le malo tuai o Asia - Saina, Initia ma Iapani.

Lua seneturi o urbanization: 1800-2000

Seia oo i le senituri XVIII, e le taunuu i se aai i le faitotoa o le tasi miliona o tagata, faatasi ma le tuusaunoaga o Roma i aso anamua: i le taimi o le tumutumuga o lona faitau aofai faitauina 1.3 miliona tagata. I le 1800 sa i ai na o le tasi aai ma se faitau aofai o tagata e sili atu i le 1 miliona - Beijing, ma i le 1900, ua avea i latou 15. O le siata o loo lisi ai le sefulu o aai aupito tele i le lalolagi i le 1800, 1900 ma le 2000 i le tala faatatau o tupe tutusa faitau aofai o tagata.

O le faitau aofai o tagata o le 10 aai aupito tele, e faitau afe o tagata

1800

1900

2000

2015

1.

Peking

1100

Lonetona

6480

Tokyo-Yokohama

26400

Tokyo-Yokohama

37750

2.

Lonetona

861

NY

4242

Mexico

17900

Jakarta

30091

3.

Canton

800

Paris

3330

Sao Paulo

17500

Delhi

24998

4.

Constantinople

570

Berlin

2424

Bombay

17500

Manila

24123

5.

Paris

547

Chicago

1717

NY

16600

NY

23723

6.

Hangzhou

500

Vienna

1662

Shanghai

12900

Seoul

23480

7.

Edo

492

Tokyo

1497

Kalakata

12700

Shanghai

23416

8.

Naples

430

Petersburg

1439

Buenos Aires

12400

Karachi

22123

9.

Suzhou

392

Filatelefaia

1418

Rio de Janeiro

10500

Peking

21009

10.

Osaka

tusa ma le 380

Manchester

1255

Seoul

9900

Guangzhou-Foshan

20597

Faatulagaga 1800 atagia ai le faatulagaga demographic. I totonu o le sefulu aai sili ona populous, e fa o Saina (Beijing, Canton, Hangzhou ma Suzhou).

Ina ua mavae se vaitaimi o le le mautonu i faiga faaupufai i le taimi o le Pulega o Aiga Qing, ua oo i Saina se vaitaimi umi o le filemu faalauteleina demographic. I le 1800, na avea Beijing le aai muamua ina ua mavae Roma (i le tumutumu o le Emepaea o Roma), o lona faitau aofai o tagata e silia i le 1 miliona tagata. Ona o le numera tasi o ia i le lalolagi; Sa i ai foi Constantinople i le solomuli. Ona i ai Lonetona ma Paris (lona lua ma lona lima, faasologa). Ae i le lalolagi faatulagaga ua vaai uputuu Iapani taulaga talu mai le Edo (Tokyo) amata XIX senituri le afa miliona tagata, e latalata i le faitau aofai o tagata Paris, ma o Osaka i le pito i luga e sefulu.

Tulai ma le Pau o Europa

I le 1900, o le tuputupu ae o le malo o Europa avea manino. O aai tetele o le lalolagi (9 o 10) auai i malo i Sisifo i itu uma o le Atalani (Europa ma USA). Itulagi fa aupito tele aai tetele i Saina (Beijing, Canton, Hangzhou, Suzhou) mou mai le lisi, ua faapea ona faamaonia ai le faaitiitia o le malo Saina. O se isi faataitaiga o le regression avea Constantinople. Itu, o aai e pei o Lonetona po o Paris, tuputupu ae vave: va 1800 ma le 1900 faateleina e 7-8 taimi lona faitau aofai. aofia ai Sili Lonetona o le 6.5 miliona tagata, lea e sili atu le aofai o tagata o le atunuu e pei o Suetena po o le Netherlands.

sa sili atu ona mataʻina le tuputupu ae o Berlin po o Niu Ioka. . I le 1800, i Niu Ioka, ma ona 63 afe tagata ua lē tele tupe faavae, ma se taulaga laitiiti; I le selau tausaga mulimuli ane, ua sili atu lona faitau aofai 4 miliona. O aai 10 i le lalolagi, na o le tasi-Tokyo - sa i fafo o le lio o le faatalanoaga o Europa.

O le tulaga demographic i le amataga o le senituri XXI

I le faaiuga o le seneturi lona luasefulu o aai tetele o le lalolagi sa i ai se faitau aofai o tagata o le 20 miliona tagata e nonofo taitasi. faalautele pea Tokyo i se tulaga lea ua avea ma o le aai le agglomeration sili ona tuu atu i ¯ i le lalolagi, faatasi ai ma se faitau aofai o tagata o le 5 miliona tagata sili atu le aofai o Yorkers Fou. Sam Niu Ioka, lea ua leva ona le nofoaga pito i luga, o le taimi nei i luga o le lima i le aofai o tagata e uiga i le 24 miliona tagata.

A oi ai i le 1900 le sefulu aupito tele agglomerations le taulaga na o le toatasi sa i fafo o le lalolagi i Europa, o le atoatoa o le faafeagai o le tulaga i le taimi nei, talu ai e leai se tasi o le sefulu megalopolis sili ona nonofo ai ni tagata e le auai i le malo o Europa. O le sefulu o aai aupito tele o loo tu i Asia (Tokyo, Shanghai, Jakarta, Seoul, Guangzhou, Beijing, Shenzhen ma Delhi New), Amerika Latina (Mekisiko) ma Aferika (Lagos). Mo se faataitaiga, i Buenos Aires, o ai lava i le amataga o le XIX senituri o se nuu, o atu i le 6 th nofoaga ma se faitau aofai atoa o le 11 miliona tagata i le 1998.

Le tuputupu ae papa vaaia i Seoul, i le mea o le aofai o tagata i luga o le ua faateleina afa seneturi ua mavae i le 10 taimi. ua laiti Sahara i Aferika se aga masani i le taulaga ma e le gata i le amataga lava o lenei faagasologa, ae ua uma ona a eseese miliona aai o Lagos se faitau aofai o tagata o le 21 miliona tagata.

E tusa o le 2.8 piliona tagata o le taulaga i le 2000

I le 1900 na o le 10% o earthlings nonofo i aai. I le 1950 sa latou ua uma ona 29%, ma i le 2000 - 47%. O le taulaga faitau aofai o tagata o le lalolagi ua faateleina tele: mai le 160 miliona i le 1900 i le 735 miliona i le 1950 e 2.8 piliona i le 2000

tuputupu ae o Nofoaga i Taulaga o se aafiaga matautia aoao. I Aferika, o le tele o isi nuu e faaluaina sefulu tausaga uma o le taunuuga o le tuputupu ae papa i le aofai o tagata ma malaga i nuu i tua le matuai. I le 1950, e toetoe lava atunuu uma i laiti Sahara i Aferika, o le vaega o le faitau aofai o le taulaga o loo i lalo o le 25%. I le 1985, ua faasaoina lenei tulaga na o le lona tolu o le atunuu, ma i 7 atunuu o le aofai o tagatanuu manumalo.

Town ma le Atunuu

I Amerika Latina, i le isi itu, urbanization amata se taimi umi ua mavae. E oo lona tumutumu i le afa muamua o le seneturi XX. O le faitau aofai o le taulaga o pea i le vaega toaitiiti, na o ni nai o le matitiva atunuu i Amerika Tutotonu ma o le Karepiane (Guatemala, Honduras, Haiti). I totonu o le atunuu sili ona nonofo ai ni tagata densely tutusa o le pasene o le faitau aofai o le taulaga i latou i le Atunuu o le West (75%).

o radically eseese le tulaga i Asia. I Pakisitani, mo se faataitaiga, 2/3 o le faitau aofai o tagata e nonofo i nuu i tua; Initia, Saina ma Initonesia - 3/4; i Bangladesh - sili atu nai lo 4/5. Nuu pule tele. O le toatele o tagata pea nonofo i nuu i tua. O le faasalaga o le faitau aofai o le taulaga ua faatapulaaina i ni nai vaega o le Sasae Tutotonu ma le itulagi tau alamanuia o East Asia (Iapani, Taiwan, Korea). E foliga mai o le density faitau aofai o tagata i nuu i tua maualuga faatapulaa ai le faʻaʻesega ma faapea ona taofia ai urbanization tele.

Le manu mai o megacities

e faasolosolo atili faasagatonu tagata o Nofoaga i Taulaga i agglomerations tuu atu i ¯. I le 1900, o le aofaiga o le aai i le faitau aofai i le 1 miliona tagata na tutusa ma le 17. Toeitiiti lava na maua i latou uma i totonu o le malo o Europa - o le sili i Europa (Lonetona, Paris, Berlin), i Rusia (St. Petersburg, Moscow) po i lona paranesi North Amerika (New NY, Chicago, Filatelefaia). O le tuusaunoaga na o ni nai aai i se umi talafaasolopito o nofoaga autu faaupufai ma alamanuia o le atunuu ma a density faitau aofai maualuga: Tokyo, Beijing, Kalakata.

Le afa seneturi mulimuli ane, i le 1950, ua suia tele ai le laufanua taulaga. O le aupito tele auai pea aai o le lalolagi e le lalolagi i Europa, ae ua toetu Tokyo mai le 7 i nofoaga 4. Ma sili ona poto faatusa o le faaitiitia o le West o le pa'ū o Paris mai le 3 i nofoaga 6 (i le va o Shanghai ma Buenos Aires), faapea foi ma Lonetona i lona tulaga taitaiga i le 1900 i le numera 11 i le 1990.

Le aai ma le eleelea o le Lalolagi Tolu

I Amerika Latina ma e sili atu i Aferika, lea na amata faafuasei le tausiga o le lalolagi, o aai e matua faigata loloto. O le saoasaoa o le atinae i le lua i le tolu taimi lag i tua o le fua faatatau o le tuputupu ae faitau aofai o tagata; o saosaoa urbanization nei se tulaga faʻaʻonoʻono: o le saoasaoa o tekinolosi alualu i luma ma globalization faatapulaaina ai le gafatia e faia lava galuega fou, ao aoga ma iunivesite tuuina atu i tausaga uma i le galuega maketi, le faitau miliona o faauu fou. Olaga i le metropolis o lenei ituaiga o faatumulia i le fiafia e fafaga mautu faaupufai.

I totonu o le 33 agglomerations ma le silia ma le 5 miliona tagata i le 1990, 22 sa mai atunuu e atiina ae. O atunuu sili ona matitiva o le aai e matele lava ina avea le pito i tele i le lalolagi. Lo latou tuputupu ae tele ma anarchic aofia ai faafitauli e pei aai o eleelea aoaoga ma shanties, atinae eseese anoanoai ma faalavelave o faafitauli lautele, e pei o le leai o ni galuega, solitulafono, le le malupuipuia, fualaau oona ma isi. D.

salalau atu le gata o megacities: Taimi ua Tuanai ma le Lumanai

O se tasi o vaega sili ona ofoofogia o le atinae o le faavaega o aai, aemaise lava i atunuu tau atiina ae. E tusa ai ma le faamatalaga UN, o le nofoaga ma le itiiti ifo 8 miliona tagata. O le tuputupu ae o le fausaga o le taulaga tele o ai se mea fou ua tupu i luga o le afa seneturi ua mavae. I le 1950, e na o aai e lua (New York ma Lonetona) sa i ai i lenei vaega. E ala i le 1990, o le aai o le lalolagi e aofia ai le 11 nuu: 3 na maua i le faa-Latina Amerika (Sao Paulo, Buenos Aires ma Rio de Janeiro), 2 i Amerika i Matu (New York ma Los Angeles), 2 - i Europa (Lonetona ma Paris), ma le 4 - i Asia (Tokyo, Shanghai, Osaka ma Beijing). I le 1995, 16 o le 22 mega-aai o loo i le atunuu itiiti Tamaoaiga (12 i Asia, 4 i Amerika Latina ma le 2 i Aferika - Cairo ma Lagos). I le 2015, o le aofaiga faateleina e 42. O i latou, 34 (ie 81%) o loo tu i atunuu undeveloped ma e na o 8 - atiina ae. Aai o le lalolagi i le toatele (27 mai le 42, tausiga o tusi mo le tusa o le lua vaetolu) o loo maua i Asia.

atunuu tau le faatuaoia i le aofai o aai-millionaires o Saina (101), Initia (57) ma le US (44).

I aso nei, metropolis aupito tele a Europa - Moscow, lea na tupu 15 ma le 16 miliona tagata. E mulimuli i Paris (29 th nofoaga ma 10,9 miliona) ma Lonetona (32th ma le 10.2 miliona). O le faamatalaga o le "metropolis" maua Moscow i le faaiuga o le senituri XIX, pe a le tusiga igoa o le 1897 tusia 1 miliona aai tagata.

Sui tauva mo le mega-aai

E toatele agglomerates vave sopoia le pa millionth valu. I totonu oi latou -. Hong Kong City, Wuhan, Hangzhou, Chongqing, Taipei-Taoyuan, ma isi I le US, sui mamao i tua i le tulaga o le faitau aofai o tagata. E agglomerates le Worth Dallas / Fort (6.2 miliona), San Francisco / San Jose (5.9 miliona), 5,8 miliona Houston, o le aai o Miami, Filatelefaia.

Aofai matātiʻa o le 8 miliona mamao manumalo na 3 aai Amerika - Niu Ioka, Los Angeles ma Chicago. O le faitau aofai o tagata lona fa lona tele i le Iunaite Setete ma le muamua i Texas o Houston. o lo oi le aai i le 64 nofoaga o le lisi o le nofoaga aupito sili ona tele i le lalolagi. Faamoemoega i le Iunaite Setete ma le tuputupu ae e itiiti lava si pea conurbations. O faʻataitaiga o nei faalapotopotoga o Atlanta, Minneapolis, Seattle, Phoenix ma Denver.

Tamaoaiga ma le Mativa

Uiga o hyper urbanization eseese lava mai le konetineta i konetineta ma mai le tasi atunuu i le isi. O le mea taua eseese talaaga demographic, o le natura o le gaoioiga tau le tamaoaiga, ituaiga o fale, le tulaga lelei o galuega, tuputupu ae, talafaasolopito o le faatalanoaga. Mo se faataitaiga, o le aai o Aferika, e leai se taimi ua tuanai, ma faafuasei ona latou na lolovaia ma taunuʻu tetele ma faifai pea o tagata fāi mai i nuu i tua matitiva (tele lava faifaatoaga), e faapea foi e faalautele ai ona faateleina faalenatura maualuga. Latou fua faatatau tuputupu ae e uiga i faalua le averesi lalolagi.

I East Asia, lea e matua maualuga density faitau aofai o tagata, o se conurbation tele, lea o nisi taimi e ufitia a lava eria tele ma e aofia ai se fesootaiga o tuaoi o nuu, sa tatau ona totogi i le faaleleia o tulaga tau le tamaoaiga.

I le megacities subcontinent Initia pei Bombay, Kalakata, Delhi, Dhaka ma Karachi, taumafai e faalautele i le totogiina o le matitiva i le nuu i tua, faapea foi ma le soona fanautama. I Amerika Latina, o teisi ese le ata: urbanization ua tupu iinei tele na muamua atu ma ua tuai talu mai le 1980; e foliga mai o se matafaioi autu i lenei suiga ua faia se faiga faavae fetuunaiga fausaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.