Aiga ma le AuaigaFanau

Faailoga o le nimonia i se tamaitiiti i le 2 tausaga le matua i le fiva ma e aunoa ma le fiva

Nimonia - o se faamai ogaoga ma le faigata e aafia ai e le gata i tagata matutua ae faapea foi tamaiti o soo se matua. Atonu o se eseese tulaga o atinae, ae e faigofie toetoe lava i taimi uma e iloa lelei ma e faia, e le sui o se tulaga e lamatia ai ola o le tagata. E ui lava, mea e leaga ai, ua i ai foi tulaga lamatia. ua tatau ona totogi lea e tuai i le sailia o le fesoasoani faafomai. Ma afai e leai se totogi o se tagata matua e faamatala ai lo latou tulaga o le soifua maloloina, o le faailoga muamua o le nimonia i tamaiti e tatau ona mafai ona fuafuaina e matua taitasi. O le a fesoasoani e puipuia le tamaitiiti mai le taunuuga matuia o le faamai.

O le a mafua ai le faamai

I le tele o tulaga, o le mafuaaga o le nimonia mafai ona luma i le tino o nei siama:

  • fulū;
  • SARS;
  • adenovirus;
  • parainfluenza.

Manatua o le faamamafa i le tulaga o le e tatau ona totogiina pepe i matua i le tulaga o togafitiga faaumiumi o le malulu e masani ai, e pei ona sa i le taimi lenei e mafai ona faaali mai faailoga o le nimonia i se tamaitiiti 2 tausaga po o le laitiiti.

e siama eseese e pei Haemophilus influenzae, Chlamydia, Streptococcus, fungi ma parasites mafai foi ona mafua ai le atinae o Fula. E faalagolago i le auala o le sooupu e mafua mai i pupuga o le māmā ma le vaega lea o le tino o aafia, o le faamai ei ai lona lava faavasegaina.

ituaiga o le nimonia

I le taimi, fomai vaevae niumonia i nei ituaiga:

  • atoa;
  • tafea ese ai;
  • patchy;
  • segmental;
  • tutusa.

I le faaopoopo atu, nimonia mafai ona toatasi po o le atunuʻu. E faalagolago i le lavelave ma le umi o le faamai eseese. E tusa ai, e faaaoga eseese togafitiga tuufaatasiga o fualaau faasaina.

Faavasegaina o faamaʻi puna siama

E faapena foi nisi faailoga o le nimonia i se tamaitiiti i le 2 tausaga le matua, e faapea foi i le onosai matutua, e mafai ai e le talafeagai ma faailoa saʻo le puna o le siama. I vailaau i ona po nei, ua talitonu ina ia mafai ona avea e faapea:

  • atypical, lea e mafua mai i le siama e fai si seāseā (chlamydia, mycoplasma, ma isi), e ingested e droplets po o se meaai.
  • nuu-maua - o le ituaiga taatele o le faamaʻi, ua faaoo atu e se siama;
  • faanaunauga - o le taunuuga o le pau i totonu o le ala ea tino fafo, meaai po o meainu;
  • andone - siama e tupu i le falemai i le taimi o le togafitiga o isi faamai.

Foi, o se pupuga o le māmā, e mafua mai i taualumaga taotoga. Ae o tulaga e le masani nei o pathology.

Itu sao i le mapuna aʻe o le faamai i tamaiti

E le mafai ona vave iloa e matua uma o le faailoga o le nimonia i se tamaitiiti 2 tausaga po o le laitiiti. O le mafuaaga lenei e tatau ai e iloa ai le itu o lona tulai mai. E aofia ai mea nei:

  • faafitauli māmā o le faailoa atu i le fanau ina ua mavae le fanau mai;
  • tamaitiiti anoxia i le taimi o maitaga po o le taimi o le faaooina atu;
  • prematurity;
  • auina atu o siama ma siama mai le tina i le tamaitiiti;
  • faamaʻi loto;
  • anemia po lag i le atinae o le pepe;
  • faamai tuʻufaʻasolo mai i tupuaga;
  • faaletonu digestive;
  • beriberi;
  • faafitauli i le taimi o le fanautama;
  • o se faiga e puipuia faavaivaia.

O se taunuuga o nei mafuaaga faia niumonia i fanau, o le auga ma le faailoga o le manaomia ona iloa e matua uma.

faamaʻi diagnosing

Se poto masani pediatrician po o fomai e mafai ona fuafuaina e le saʻo niumonia. Mo lenei faamoemoe ei ai se auala faapitoa. E aofia ai i le pa i tua prostukivanii o le atolaau i le eria nofoaga māmā. I le faaopoopo atu, nimonia e mafai ona fuafuaina le stethoscope faalogo. Ae i le tulaga lenei e fai si matua sese lava, aua e le uma le ituaiga o lenei faamai o loo tuuina atu faatasi ma wheezing.

O le onosai e tatau ona i suesuega o le toto ma miaga. O le a fuafuaina e le afioaga o le pupuga i le tino. O le a avea superfluous e faia ai se X-ray po ultrasound.

ituaiga o faamai

E pei ona faamatalaina e le faailoga matua o le nimonia i se tamaitiiti le 2 tausaga Komorowski, e mafai ona latou e eseese e faalagolago i le ituaiga o faamaʻi, faapea foi ma lona atinae. O le isi, e tatau ona matauina ua le atiina ae o si vave niumonia i fanau, ma e le mafai ona faia e aunoa ma le fesoasoani a se fomai. O lea la, e mafai ona tatou iloa le ituaiga nei o le nimonia:

  • fungal;
  • pretornal;
  • viral;
  • natia;
  • lobar.

Fuafua tonu lava o le ituaiga o faamaʻi faatoa mafai lava ona faailoa mai ina ua tuanai le aso o le iloiloga.

nimonia Fungal

Siama e tupu pe a le tamaitiiti manavaina i totonu o le puao streptotrichosis fungi ma le tele o isi. e mafai ona fesoasoani lenei e suia o luga i totonu o le potu o nofo ai le pepe, pala laupapa po o le sūsū i le potu.

O le faailoga muamua o le nimonia i se tamaitiiti (2 tausaga ma laitiiti) o lenei ituaiga ua taua e faapea:

  • fiva, lea e le o maua mai i fualaau faasaina faigofie;
  • tale (protracted, ituaiga nisi taimi barking);
  • tiga maso ma sooga;
  • vaivaiga.

Gauai faapitoa i le potu lea e nofo ai le tamaitiiti. E tatau ona manino, ma le silisili ona lelei mo tulaga vevela aunoa sūsū maualuga.

nimonia Basal

O le faamaʻi ua faia i le aʻa vaega o le mama ma e faigata ona iloa lelei. tofia fomai i le tulaga e faia ai se X-ray. Faailoga o le nimonia i se tamaitiiti le 2 tausaga o lenei ituaiga ua taua e faapea:

  • leukocytes siitia le toto;
  • a tale e mafai ona tuuina atu faatasi ma phlegm;
  • fiva, o nisi taimi e oo atu i le 40 tikeri.

Ina ia puipuia le tamaitiiti mai le taunuuga o togafitiga talafeagai, le fomai pepa faataga muamua laveai a faitauga atoatoa toto.

nimonia Viral

O le ituaiga taatele o le faamai. O le faailoga muamua o le nimonia i se tamaitiiti (2 tausaga) o lenei subspecies ua taua e faapea:

  • malaise aoao;
  • faasuati ma faafaufau;
  • isu tafe;
  • fiva;
  • tale matutu ma le susu;
  • pyorrhea sputum.

Se tamaitiiti e mafai ona maua i latou i le aoga faataitai, aoga ma isi nofoaga faitele. E le manaomia e le tagata lava ia-medicate ma e tuuina atu le antivirals tamaitiiti. E tatau ona e vave lava ona feutagai se fomai.

nimonia natia

Le sili ona faigata ona iloa lelei ma matautia mo tamaiti o le nimonia natia. E toetoe lava e le o faaali mai lava ia. E ui lava fomai faasino i le faailoga vaaia lea o le nimonia loo natia i le fanau, lea e aofia ai mea nei:

  • shortness o le manava - e oo lava i se tamaitiiti i se nofo tulaga faaolaina le manava;
  • shortness o le manava, o nisi taimi wheezing;
  • faaonaponei le lelei, o nisi taimi blots;
  • uaua vave;
  • fia inu, lea e le faataunuuina;
  • le vaivai o le tino - e finagalo le tamaitiiti e moe, taoto i lalo;
  • tiga i le taimi o cornering tino nofoaga i le eria o le māmā.

Afai o le taimi e le iloa lelei se maʻi, o le a alu atu i le tulaga faaumiumi, lea o le a mafua ai faafitauli i le tino o le tamaitiiti uma. O le mafuaaga lenei e talafeagai le uaʻi atu i le faailoga i luga o le nimonia i se tamaitiiti e aunoa ma se fiva.

fiva māmā

O lenei ituaiga o faamaʻi ua faavasegaina o le nimonia pneumococcal. I lenei pathology e aafia ai na o se vaega o le malamalama, ae e le faapea ai e le matautia o le faamai mo tamaiti.

I lenei tulaga, faailoga o le nimonia tamaitiiti vevela, lea e tulai i le 40 tikeri. Foi, o loo i shortness o le manava, tiga o le fatafata, edema, tiga le ulu, vaivaiga, faaletonu gastrointestinal, fiva. e tatau ona vave saili matua faafomai.

motugaafa Aoao

O nisi ituaiga o le nimonia le mafai ona faaalia, e matua matautia mo le soifua maloloina o le tamaititi. manaomia ai e matua ia iloa le mea o le faailoga o le nimonia i se tamaitiiti e mafai ona e vaai vave se fomai:

  • afai e sili atu nai lo le 2-3 aso o le tamaitiiti, ma e le mafai ona vaaia le faaleleia o lona tulaga faaletino o se taunuuga o le togafitiga;
  • tino le vevela o tausia mo aso e tolu ma sa le alu ese fualaau faasaina;
  • E tuuina atu a tale matutu lea ua mafua ai faasuati po o le tale ma expectoration trudnootdelyaemoy;
  • malolo ma le pepe afuafu tetele ai e oo lava i avega maualalo.

O lea, afai e naunau i le tulaga o le pepe e puipuia o ia, e sili ona valaauina se fomai. O le a ia tofia le tofotofoga talafeagai ma fuafua togafitiga.

Auala e feutagaʻi ai le faamai

Ina ia aso, e le fanau uma i le auga o le "niumonia" falemai. E mafai ona latou tuua e tatau ona faatatauina i le fale, ae ua na o le amataga o faamaʻi atinae.

Uluai faatonuina le fomai fualaau faasaina symptomatic. E aofia ai le fiva. Faaseseina ai e le talafeagai ai, talu ai contraindications sooupu taitasi, regimen inumaga patino ma inumaga mo vaitausaga eseese.

Ia manatua, afai e le faaitiitia ai le vevela o le tino o le tamaitiiti ona o se taunuuga o le mauaina o antipyretics, e tatau ona e taʻua o le auaunaga faafomai mo faalavelave faafuasei.

Foi faatonuina fualaau faasaina mucolytic e manifinifi lava le vavale ma galuega faatino. Ma o latou filifiliga e tatau ona matua faaeteete, o le a faaoso expectorants expectoration, ma o se taunuuga, o le tama o le a sili coughing malosi. Ina ia taofia coughs e le aoga, ona o le a lē galulue le sputum, ma e mafai ona avea o se hotbed o pupuga fou.

I le faaopoopo atu, ma ave fualaau po o antifungals. E mafai ona avea o fusi o alaleo eseese. E tofia i latou i le fomai ina ua maea suesuega talafeagai. E tatau ona mataala o nisi fualaau e mafai ona mafua tali allergic, ua tuuina atu faatasi ma le fiva, faasuati. E le mafai ona vaai i luga o le talaaga o auga niumonia. O le mea lea, o le filifiliga o fualaau faasaina e tatau ona tuuina atu i le fomai. E silafia e le fomai le mea e mafai ona niumonia i fanau, faailoga, ma togafitiga i tulaga taitasi, e tatau ona tofia e toatasi.

Afai o le tamaitiiti ua coughing, e faaita lona faai. E mafai ona amata e faatiga. Ina ia lenei sa leai se manaomia o le faia o le fualaau oona o le a aveesea le pupuga o le fāʻa'ī. Aua nei galo e uiga i vaitamini, lea e fesoasoani i le tino i le faatoilaloina vave pepe le faamai ma toefuatai puipuiga mausali.

ethnoscience

Ina ia aso, o loo i ai le tele o vailaau e mafai ona faaaogaina mo le togafitia o le nimonia. E ui lava i lenei mea, vailaau masani i le taua e faasaga i le māmā pupuga foi ei ai se matafaioi taua.

fesoasoani lelei mo tale infusions ma decoctions herbal. Mo a latou sauniuniga le faaaogaina o le tina-ma-tina, Melissa, Propolis ma le tele o isi laau. E taua le tuuina atu o lau tama walnuts e le gata mauoa i vaitamini, ae deduce foi atoatoa le phlegm. mafai foi ona faaaoga le meli na i le ao, aua e faaosoosoina tale. Aua nei galo e uiga i le siamu mai raspberries ma currants - latou faaleleia atili o meatotino o le faiga sao.

I le faaopoopo, e fesoasoani ai i le togafitia o faamai:

  • sauniga manava faapitoa;
  • wraps sinapi, pe afai e leai se tali allergic;
  • vailaau herbal;
  • irradiation ultraviolet.

Ae e mafai ona faia lenei mea uma ina ua uma ona feutagai ma le fomai, ina ia aua e mafua ai faafitauli.

Puipuia o le niumonia

Muamua o matua maitaga uma e tatau ona e tausia o latou ala o le olaga. I le autalavou o aso nei e masani lava ona tele o le asu ma inu, ma o aafiaga i luga o le tino i ai se aafiaga le lelei i le genes. Child i le taimi o maitaga mavae toxins, fungi ma isi siama pathogenic. A o ia i le manava - ua puipuia. Ae o le taimi lava e amata ai se olaga tutoatasi, e mafai ona aafia matuia nei mafuaaga uma lona atinae.

E tatau ona mataitu le tulaga faaletino o le fanau. I le taeao e mafai ona e faia faʻamālosi tino. savali Obligatory ma fanau i le ea fou.

O le isi, e le pepa faataga o le fomai e taofia ai le gaoioiga o le tamaitiiti, ina ia lē e faaputuputu vavale i le airways. Ae e le gata i fanau maloloina, o le maʻi e sili e tuuina atu se auala filemu.

Se matafaioi taua o loo taaalo i le taumafa i le puipuiga o faamai. Le tatau ona maua e le tamaitiiti le nei:

  • carbohydrates - areto, cereals, fualaau faisua;
  • porotini - aano o manu, iʻa;
  • vaitamini.

E tatau ona e inu mea inu ma apulupulu fua fua. Le gata te le maua aafia, ona o le toatele o i latou mafua tali allergic. I le gata i lea, e talafeagai ona faaumatia fua citrus (moli, tangerines, ma isi. D.), Ia latou mauoa i le vitamini C, lea e taua i le foafoaga o se faiga puipuia malosi. Tumau maloloina!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.