Soifua maloloinaVai

Faamaʻi pipisi o le faamaloloina? A e vaai se fomai, faamai pipisi?

O ai le faʻamaʻi pipisi? O lenei fomaʻi maua le iloaina ma le faia o faamaʻi pipisi, o loo mafua mai i le siama, siama, fungi, ma isi. Mai i le upu Latina "siama" o loo faaliliuina o le "ona".

O le a le galuega

Lea feutagaʻi faamai faamai pipisi? O le auai fomai o lenei faapitoa i faamai e tulai mai o se taunuuga o siama leaga e ulufale atu i le tino o le tagata. Faapea foi ma le suesueina o tagata agavaa faapitoa galuega o le natura o le pipisi, o latou auga, puipuia ma le pulea o le tulai mai o siama.

galulue faapitoa faamaʻi pipisi tuusao i le fanua o microbiology ma epidemiology. O le tele o faamai tulai mai ona o le taumafaina o microorganisms leaga. Mo se faataitaiga, fiva rheumatic foliga mai e tatau ona totogi atu i le afioaga o streptococci, ma manava papala - ona o pylori Helicobacter, ma isi

fomai faamaʻi pipisi lea e faamaloloina ai? E faatatau tonu ia i latou o faamai e mafai ona faaoo atu mai le tasi tagata i le isi. O nei gasegase e aofia ai faamai faigofie va-tausaga e pei o SARS, fulū, ma isi, faapea foi le afio mai i totonu o le purview o matua matautia - le mala, kolera, AIDS ma isi.

A o siama faaooina

E tele ni ituaiga eseese o sea maʻi. O loo vaevaeina i ni vaega e tusa ai ma le mataupu faavae o le faaliliuina atu:

1. Intestinal faamai - se siama ulufale le tino e ala i 'ai e leʻi tapenaina fua ma fualaau faisua. Vaetamaina fafanoina lima o meaai e mafai foi ona foai atu i faamai intestinal.

2. airways faamai - siama ua faaooina atu e droplets airborne.

3. O faamai o le toto. O loo vaevaeina i ituaiga e lua. Transmissible - ulu atu i le tino e ala i le u o iniseti eseese (tupe iti, fleas, namu, ma isi) e le transmissible - faaooina atu i le toto tuiina po o le tui e ala i nila palapala.

4. faaletonu o le faavaa pito i fafo - pe a le siama e tupu fesootaiga vavalalata ma le onosai, e ala i le paʻu po o membranes mucous.

Afai o le siama e na tuufaasolo mai tagata i tagata, o le maʻi ua taʻua anthroponotic pe mai manu i tagata - zoonotic. Iinei e aoga le gauai atu i se tasi le mea moni fia iloa: vailaau, o loo i tulaga pe afai e atiina ae tagata AIDS, amata ona aafia i le auala transmissible, o lona uiga, le u namu feaveai ai siama, ona ia masani foi i se tagata maloloina ma tuu atu ia te ia le siama. O le mafuaaga ona o le siama i lenei auala e tutusa ma 1/10000 ma tupu mafuli i nofoaga o salalau AIDS. Mo se faataitaiga, o se tasi o tagata e toatolu mafatia mai nisi o atunuu o Aferika mai le faamai.

contagium

meaai Infektsionist maʻi uma, o le tulai mai o lea ua mafua ona o le tui i le tino o siama, fungi, prions, siama, ma isi Lea e mafua ai i vaega taitasi se faamaʻi mautinoa:

  • siama - fulū, misela, HIV, fiva, hepatitis, etc;.
  • lega - o le tagata taalo, mucormycosis, candidiasis, aspergillosis, cryptococcosis, ma isi;
  • Prions - fasimea microscopic pipisi, e aafia ai le faiai. Latou ese mai isi faatupu faamai mai fafo e aofia ai na o le porotini tasi. Mafua ai le faamai, e tau atu i gasegase o le mafaufau (moe fiti faaleaiga, kuru, Creutzfeldt-Jakob faamaʻi, syndrome Scheinker);
  • siama - kolera, mala, salmonellosis, dysentery ma isi.

faamai pipisi a Tamaiti

E tele pipisi ituaiga o tamaiti, ma o nisi oi latou e oo lava i ona suesue e pei o matua uiga ese. Ae o loo i ai se lisi o le faamai tetele e masani lava ona maʻi pepe. faapitoa faamai pipisi ona feutagaʻi fanau?

Misela o se tasi o faamai sili ona pipisi, ma tamaiti aafia uma mai le tolu o tausaga. I se tausaga na muamua atu, ia e matua uiga ese. ua faaooina atu le misela e droplets airborne, e masani ona aafia i le aoga faataitai. O le vaitaimi incubation o le faamai mai le 10 i le 17 aso. I seāseā ona maua tulaga e mafai ona tumau e oo atu i le 21 aso, pe afai i le taimi lena o lo o faia le tamaitiiti vailaau matuaʻi malulu ua le mafai ona gūgū mo se atinae misela ao.

vaivaiga e rubella fanau teisi maualalo. E auina atu foi mai le onosai i se tagata maloloina. ala o faasalalauga rubella e matautia le gata i le uluai aso o le faamai, o lea ua avea siama lē pipisi. O le incubation vaitaimi - mai le 15 i le 24 aso.

faamaʻi pipisi o le faamaloloina? Mumps, po o - "puaa", e aofia ai foi i le lisi o le faamai o le popole i lenei fomai. O lenei siama e itiiti ifo nai lo pipisi misela ma rubella. Ua faaoo atu e droplets airborne, e faigofie ona maua, pe afai o se tagata o le soifua maloloina i totonu o le potu e tasi ma se onosai. O le vaitaimi incubation - mai le 11 i le 21 aso, o nisi taimi e oo atu i le 26 aso.

ua mafua ai le fiva mūmū e streptococcus. E faaoo atu e ala i le siama droplet, ae e mafai ona feaveaʻi e ala foi meataalo ma mea patino (eg, solo). O le vaitaimi incubation mai le 2 i le 7 aso, o nisi taimi umi e oo atu i le 12 aso.

Diphtheria tupu ona o bacillus toxigenic, e maua ai se mea oona mamana (exotoxin). Ua faaliliuina mai se feaveai ai i se tagata maloloina. O le vaitaimi incubation mai le 2 i le 10 aso.

faamai pipisi ona feutagaʻi pea? Le maʻi pipili - o se tulaga sagatonu maʻi uiga ese, e mafai ona faaitiitia ai le siama e ala i inoculations puipuia masani. e mafai ona faafesootai le tamaitiiti maʻi ma le feaveai ai siama. Foi le maʻi pipili pipisi atu i ni fua fafanoina, fualaau faisua ma droplets airborne. O le vaitaimi incubation o le 5 i le 35 aso, ae e masani lava ona sili atu nai lo le 12 aso.

Tanesusu - o se faiga mama o smallpox, lea na iu ina faatoilaloina e ala i le Soviet fomai i le senituri XX. Leai lenei siama ua valaauina tanesusu. Ua salalau atu i le ea ma e le o lava matautia, e manaomia e uiga i se vaiaso. o Tulaga Afaina i le tanesusu i fanau maualuga. O le vaitaimi incubation o le 11 i le 21 aso, ae e masani o le 14 aso.

Faamai pipisi i le taimi o maitaga

fomai faamaʻi pipisi lea e faamaloloina ai? Sa ia tagofia i se maʻi e aafia ai tamaitai maitaga. Taitasi siama ai se tulaga matautia tele i le fetus. Le tulai mai o nisi o latou faalagolago saʻo i le faiga sao o le tamaitai, e pei foi i le taua tele o le tulaga o loo ola ma le afioaga o le popole.

faapitoa faamai pipisi ona feutagaʻi maitaga? ua manatu le faamai sili ona matautia e avea rubella, tanesusu, cytomegalovirus siama, toxoplasmosis, chlamydia, herpes, mycoplasmosis, ureaplasmosis, syphilis, hepatitis B ma le C, HIV siama.

Togafitia o faamai pipisi

e manaomia ai togafitiga i totonu o se falemai faaauupegaina faapitoa. I tulaga vaivai, atonu togafitiga aiga. manaoga faatagaga - usiusitai atoatoa i pulega aneti-faamai.

faamaʻi pipisi o le faamaloloina? E auai i maʻi tuufaasolo mai le tasi tagata i le isi. O se taimi o le a le tele o faamai pipisi ua toetoe lava untreatable, ua umi alu. O lenei atiina ae e fomai le tele o ituaiga o tui puipuia, e pei o loo i ai se vaega tele o fualaau lelei. O le lisi fou e aofia ai fualaau, immunoglobulin ma isi fualaau faasaina.

siama herpes

e le mafai ona siama Herpes na lavea ai le membranes mucous ma paʻu, ae aafia ai foi matuia neura tutotonu, i totonu totoga ma mata. I se tulaga lautele ua faaooina atu e droplets airborne. Afai herpes genital, ona latou o loo aafia e ala i fesootaiga tau feusuaiga.

O le herpes aiga e aofia ai le maʻi nei: tanesusu, cytomegalovirus, ma zoster herpes. Ina ua uma ona ulufale atu i le tino, herpes tumau pea i ai mo le olaga. E masani lava i le "moe" setete. Ae e mafai ona tulai mai i lalo o le uunaiga a le tele o mafuaaga. E masani lava, herpes aafia ai le paʻu ma membranes mucous, ae e mafai ona aafia ai le faiai, glands adrenal, ate, māmā ma atepili.

faamālōlōina faamaʻi pipisi o ituaiga uma herpes. O lenei faamaʻi e matua matautia mo tamaitai maitaga ona e mafai ona faaleagaina ai le fetus. Herpes sao foi o le kanesa cervical.

herpes togafitiga

faamaʻi pipisi o le faamaloloina? herpes i le faagasologa masani o le ua faatatauina faamaʻi ma suauu o loo faaaogaina i le mageso. ua ufitia le gata ai ma se momoi mamago, o le mou mulimuli ane. Faatasi ai ma le manuʻa ua salalau solo o le paʻu e se togafitiga i le lotoifale.

Afai taia mucosa tuufofoga, e talafeagai ona faamama le fofo vaivai o potassium ma maua meaai suavaia. lubricated tafia fofo novocaine.

faamai pipisi ona feutagaʻi pea? Na auai foi i totonu ma herpes ocular. O loo faaaogaina e keretsid totoina i le mata. O le isi auala e faaaoga "interferon leukocyte tagata" ma isi aafiaga le lotoifale (leisa, cryotherapy, ma isi).

Pe anufe ua i faamai pipisi?

E mautinoa lava, e pei ona aafia o latou larvae tino. Anufe, e silia ma le 20 ituaiga eseese, latou te le na o le ola i le tino o le tagata, ae mafua ai foi le tele o faamai faaopoopo.

ulu atu i le larvae le tino e ala i meaai, vai po o le efuefu. Matutua latou sao i totonu. O nisi taimi e le anufe e mafai foi ona taitai atu ai i le oti pe afai latou te pauu atu i le faiai. E masani lava o le mafuaaga o le siama o le aano o manu mamaʻi pe iʻa faagasolo le lelei. Faamatalaga feteenai: o le anufe ua tuufaasolo mai tagata e le o se manu, ma o nei tagata ina ia apa.

Le a le mea ua tuuina mai togafitiga

E i ai ni nai manatu e le afaina i tagata ae oti i le fualaau faasaina namu. Latou faaumatia fuamoa, larvae ma le anufe i latou lava. e mafai ona aafia i fualaau ni ituaiga o parasites.

E faaumatia parasites i le tino lava e le fautuaina, e sili atu ona feutagai se fomai. faamālōlōina faamaʻi pipisi uma ituaiga o anufe. Le taimi muamua, e tatau ona fuafuaina e le fomai o le ituaiga o anufe. e faia lenei mea e ala i le faia o se iloiloga fecal, ma e na o togafitiga nei lea.

Puipuiga o faamai pipisi

e taua le puipuia, e le itiiti ifo, nai lo le fofo. Tulaga e tatau ai, e sili atu le aua e taofia ai siama nai lo le taulimaina. gauai atu le tele e tatau ona totogi atu i le mama ma le tumama. Fufulu lima ina ua mavae galuega palapala, ao le i aai ma ina ua mavae le faaaogaina o le faleuila. O lenei laveai i luga o le tele o siama intestinal. O nisi taimi latou auauna atu o se punavai o le handrails i le felauaiga o tagata lautele, tupe counters i le faleoloa, ma isi O le mea lea, i le taunuu mai i le fale, e tatau ona fufulu pea lou lima.

mafai ona pulea Vector isumu, cockroaches ma le tele o iniseti (aemaise namu ma ticks). Ina ia puipuia ai i latou lava, e tatau ona taulimaina ma le vailaau faapitoa lea latou fuifui ma le e faasalalau. E tele meafaigaluega e mafai ona faaaoga - sprays, fumigators, paluga oona, ma isi

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.