Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Le toto ma le gaioiga o le toto o le tagata
O lenei autu, e pei o le toto o galuega tauave ma le toto, manino tatau gauai atu o se tasi o le faavae faaalia o le faagaoioiga atoa o le tino o le tagata atoa. O le malamalama i le taua o le tafe toto e taua tele ona o ona aafiaga taua i luga o auala autu uma e tutupu i totonu o le tino.
O le a le toto
E ala i le toto o le suavai e tatau ona malamalama i le siosiomaga i totonu, lea e aiaia ai a faifai pea le faataamilosaga ki biochemical ma physiological, aʻo uunaia o sootaga humoral le va o le tino. Suesueina o le toto, o lona fatufatu ma ana galuega, e taua le malamalama i le natura o upu taua e lua:
- toto toto (e aofia ai plasma);
- Fa'atulagaga elemene (i totonu o le toto i se tulaga fa'agata).
O le toto e mafai foi ona faauigaina o se foliga tulagaese o le tino, e pei ona faaalia i le tele o foliga: o ona mea o loo i ai ituaiga eseese, o lenei siosiomaga masani o le tino o loo faifai pea, o vaega uma o le toto ua fausia ma faaleagaina i fafo atu o le toto.
I totonu o le fausaga o le autu: "O le toto toto, tuufaatasiga ma galuega tauave" e taua le matauina o le tino e aofia ai le hemopoiesis ma le faatafunaga o le toto (ate, ga'o o le ponaivi, o le lymph, splin), faapea foi le toto toto.
Fa'avaeina o le toto
O le vaega tele o le toto - 60% - o plasma, ma e na o le 40% o lo'o tumu i elemene e pei o le toto mumu, leukocytes ma platelets. Vaila'au eleelea (plasma) o lo'o i ai mea e taua mo le ola o le tino. Latou te aga'i i totonu o masini ma okeni, e maua ai le gaioiga fa'asolosolo talafeagai ma gaioiga atoa o le tino atoa. Faia e gland o le faitioga i totonu, o hormones e ulu atu i le plasma ma salalau solo i le tino atoa ma le toto. Antibodies - o enzymes e puipuia ai le tino mai ituaiga eseese o taufaamata'u - o lo'o aofia i le plasma.
Erythrocytes
Mafaufau i le tuufaatasiga ma galuega autu a le toto, e tatau ona gauai atu i lela mumu toto. O laumei toto mumu lea e fuafua ai le lanu o le toto. I totonu o lona fausaga, o le erythrocyte e talitutusa lava ma se sipuni manifinifi, i totonu o pores ei ai le hemoglobin. I le averesi, erythrocyte taitasi e mafai ona feavea'i 267 miliona patene o le hemoglobin, "foloina" le carbon dioxide ma le okesene, ma tu'uina atu i latou i se tuufaatasiga.
Fa'aloloto i totonu o le autu: "Le tuufaatasiga ma le gaioiga o le toto: mūmū toto mumu," e tatau ona malamalama o nei vaega e mafai ona tauaveina se aofaiga tele o le hemoglobin ona o se fausaga e le o ni atunu'u. E tusa ai ma le tele o le erythrocyte, latou te ausia le 8 mita le umi ma le 3 mita le lautele. O le aofa'i o lela mumu e aunoa ma le fa'aopoopoga e tele: o le lua lona lua e sili atu ma le 2 miliona o nei meaola e fai i le ga'o ponaivi, o le aofaiga atoa i le tino e tusa ma le 26 miliona.
Leukocytes
O elemene nei o vaega taua foi o le toto. O laumei toto paepae e ta'ua o leukocytes, o lona telē atonu e eseese. E i ai o latou foliga le lelei. Talu ai ona o leucycytes o vaega ia ei ai se mea taua, e mafai ona latou gaoioi tuto'atasi. E itiiti ifo nai lo le toto mumu, ae o le leukocytes o lo'o auai malosi i le galuega o le puipuia o le tino mai fa'ama'i pipisi. O le tuufaatasiga o toto ma toto galuega e le mafai ona mae'a e aunoa ma ni pa'u toto paepae.
Leukocytes ei ai ni fa'ama'i faapitoa e mafai ona fusifusia ma vaeluaina oloa fa'aleagaina ma meaola o meaola mai fafo, fa'apea fo'i ma le fa'afefeina o meaola ninii leaga. E le gata i lea, o nisi o ituaiga o leukocytes e mafai ona maua ai ni meaola -tini -tini porotini, ma faia ai se tasi o galuega taua: o le toilalo o soo se ituaiga microorganisms mai fafo ua o'o i totonu o le toto, mucous membranes ma isi ga'o po o totoga.
Platelets
O nei toto toto e agai mamao atu i puipui o vaa. La latou galuega autu o le toe fa'afo'iina o vaa i le tulaga o le fa'aleagaina. Afai e te faaaogaina faaupuga faafomai, e mafai ona tatou faapea atu o le platelets loo aofia ai le malosi i le tuuina atu hemostasis (clotting toto). E tasi le kupita millimita i luga o tala fa'atau mo sili atu ma le 500,000 o nei vaega. Platelets e itiiti ifo nai lo isi elemene o le toto - mai le 4 i le 7 aso.
Latou te o gatasi fa'atasi ma le tafe toto ma e taofia pea i na nofoaga e alu atu ai le tafe toto i totonu o se tulaga pa'u (va'a, ate, mea fa'apipi'i). I le taimi o le fa'atoaagaina, o le ituaiga o platelets e avea ma mea fa'apitoa, ma o le pseudopodia (fa'apitoa sili atu) ua faia. E ala i le fa'aaogaina o pseudopodia e mafai ai e nei elemene o le toto ona fa'afeso'ota'i le tasi ma le isi ma tu'uina ai i le nofoaga o le faaleagaina o le puipui o le vaa.
O le tuufaatasiga o toto ma toto e tatau ona mafaufau i ai na o le tala o le gaioiga o platelets.
Lymphocytes
O lenei uiga o lona uiga o sela laiti e tasi. Lymphocytes i le tele oi latou e tele atu i le 10 micron. O le telefoni o na siaki e lapotopoto ma pala, ma o le cytoplasm e aofia ai ni mea'ai laiti ma e lanu lanu. Faatasi ai ma su'esu'ega papa'u, e mafai ona e va'aia o tagata uma o lo'o maua i le lymphocytes e foliga tutusa. E le suia e le mea nei le mea moni - e ese i latou i meatotino o le membrane ma ona galuega.
O nei elemene mononuclear o le toto ua vaevaeina i ni vaega autu se tolu: 0-sel, o le B ma le sel T. O le gaioiga o le B-lymphocytes e tatau ona avea ma vailaau muamua i siama e fausia ai foma'i. I le isi itu, o totoga T e maua ai le suiga o le B-leukocytes. E taua le iloa o T-lymphocytes o se vaega faapitoa o sela o le tino puipuia, lea e faia ai nisi o galuega taua. Mo se fa'ata'ita'iga, fa'atasi ai ma lo latou auai, o le faagasologa o le tuufaatasia o mea e fa'aaogāina ai le gaosiga o le macrophage ma mea e tupu a'e ai feso'ota'iga vavave, fa'apea foi ma suauu B, e tupu. E mafai ona tu'u'eseina ma fa'aaogaina sela o le T, lea e auai i le fa'amalosia o le fa'avaeina o auupega. I le fa'ata'ita'iga o le gaioioiga o vaega eseese o lymphocytes, o le sootaga i le va o le toto ma le gaioioiga e manino lava ona iloa.
Ae o le 0-sela, e matua eseese lava mai isi, talu ai e le oi ai a latou antigens. O nisi o nei elemene o le toto e faia ai le galuega a le "fasioti tagata masani," ma fa'amamatia ai na'o na i ai se fausaga fa'amalosi pe ua aafia i se siama.
Pusa plasma
O le tuufaatasiga o le plasma o le vai o le vai (90-90%) ma solids: proteins, ga'o, glucose, masima eseese, oloa gaosi, vitamini, hormones, etc. O se tasi o mea taua o le plasma o le mamafa osmotic. Foi, o le plasma tauaveina meaai, toto sela ma oloa metabolic. E ala i le suesueina o le fausaga ma matafaioi o le toto plasma, e mafai ona vaai i ai E avea o se sootaga i le va o vai o lo'o i tua atu o le toto.
Plasma i luga o se fesootaiga faifaipea ma ga'o, ate ma isi totoga, ma lagolagoina ai le homeostasis - le tumau o le siosiomaga totonu o le tino.
Mea fa'ainisinia fa'apitoa o le toto
Suesueina o se autu e pei o le tuufaatasiga, meatotino ma galuega tauave o le toto, e aoga le gauai atu i nisi mea moni. O le toto i le tino o se tagata matutua i le averesi o le 6-8% o lona mamafa o le tino. I tane, o lenei faailoga e o'o atu i le 5-6 lita, i fafine - mai le 4 i le 5. O le toto lenei e pasi atu i le fatu i le afe afe. E taua le iloa o le toto e le mafai ona fa'atumu atoatoa le vascular system, o se vaega tele o lea mea e tumau pea ona saoloto. O le density o le toto e faalagolago i le aofai o erythrocytes ma e uiga i 1,050-1,060 g / cm 3. Viscosity e o'o atu ile 5 iunite masani.
O le tali malosi o le toto e mafua mai le fua o le hydroxyl ma le hydrogen ion. O lenei gaoioiga e fuafuaina e sea ituaiga o vaila'au o le hydrogen e pei o le pH (maualuga o ionisini). Suiga i TA toto, lea eseese lava e mafai ona faagaoioia le tino i le tele 7.0-7.8. Afai ei ai se fesuiaiga i le gaioiga malosi o le toto i le itu oona, ona mafai lea ona faauigaina le tutusa o le acidosis. O lona atina'e e mafua mai i le maualuga o le maualuga o ionsilani. Afai e sui le tali i le itu alkaline, ona talafeagai lea ona talanoa e uiga i le palaki. O lenei suiga i le pH e mafua mai i le faaitiitia o le maualuga o ionic hydrogen ma le faateleina i le maualuga o le OH hydroxylions.
Felauaiga o le toto
O se tasi lea o galuega taua e faatino e le toto. O galuega nei e mafai ona tofia i le faagasologa o le felauaiga o elemene eseese:
- fa'ata'ita'i: fa'afeiloa'i i vaega uma o le tino o mea'ai, microelements ma vitamini;
- tulafono faatonutonu: felauaiga o hormones ma isi mea e aofia ai le faiga o le faiga o le faiga o le fa'ata'ita'iga o tulafono faatonutonu a le tino;
- respiratory: fa'afeiloa'i o gasegase mimiti O2 ma le CO2 mai mama i le tino ma le isi itu;
- fa'amalositino: aveeseina le tele o le vevela mai le mafaufau ma totoga i totonu o le pa'u;
- le fiafia: o oloa o le metabolism e fa'afeiloa'i i totoga o le fa'amalosi.
Hemostasis
O le aano o lenei galuega e fa'aititia i le faagasologa lea: i le tulaga o le faaleagaina o le ogatotonu po'o le fa'aaogaina o le toto (pe a viliina pe tipi le tino) ma le tupuga mai fafo po'o le toto, o le toto toto i luga o le nofoaga o le fa'aumatia o le vaa. O ia lea na te taofia le tafe toto. I lalo o le faatosinaga o le fa'aaogaina o a'afiaga o le nasu ma vailaau, o le a fa'aitiitia le lumenia o le vaa. Afai na tupu le faaleagaina o le endothelial o le toto, ua fa'aalia le fa'apalapala i lalo ifo o le mumu. Pipilets fa'apipi'i vave ia te ia e fa'asaga i le toto.
Homeostatic ma puipui galuega
Suesueina o le toto, o lona fatufatu ma ana galuega, e taua le gauai atu i le faagasologa o le homeostasis. O lona natura e faaititia i le faasaoina o le vai-masima ma le paleni o paleni (o se taunuuga o le mamafa o osmotic), ma le faatumauina o le pH o le siosiomaga i totonu o le tino.
Ae mo le galuega puipuia, o lona uiga o le puipuia lea o le tino e ala i tui puipui, o le gasocycytic o leukocytes ma antibacterial substances.
Toto toto
E ala i le faiga circulatory aofia ipu loto ma le toto: o le toto ma le lymph. O le galuega autu o le toto toto'a o le taimi talafeagai ma le atoatoa o gaioiga o okeni ma masini ma elemene uma e mana'omia mo le olaga. O le fa'aaogaina o le toto e ala i le toto toto e saunia e ala i le tuiina o le fatu. O le loloto i le autu: "O le uiga, tuufaatasiga ma le gaioiga o le toto," e tatau ona iloa le mea moni o le toto lava ia e alu pea i luga o vaa ma o lea e mafai ai ona lagolagoina mea taua uma na talanoaina i luga (felauaiga, puipui, ma isi).
O le a'a taua i totonu o le toto o le fatu. E i ai le fausaga o se okeni musika mumu ma vaevaeina i le itu tauagavale ma le itu taumatau e ala i le fa'aaogaina ole septum. O lo'o i ai se isi vaega - vavalalata. O lana galuega o le vaeluaina o le fatu i le 2 pito i luga (atria) ma le 2 lalo ifo (ventricles).
O le su'esu'eina o le tuufaatasiga ma le gaioiga o le toto o le tagata, e taua ai le malamalama i le mataupu faavae o le gaioioiga o le fa'amalosi toto. I le toto toto'a e lua lio o le lafo: tele ma la'ititi. O lona uiga o le toto o lo'o i totonu o le tino e fa'atautaia i le lua o paipa o va'a e fesoota'i i le fatu.
A o le amataga o le li'o lapoa e aliali mai le ala e alu ese mai le taumatau tauagavale. E mafua mai i la'ititi, la'ititi ma lautele. O latou (arteries), i le isi itu, o le paranesi i totonu o vaevaega, fa'agata i capillaries. Fa'apitoa o le capillaries latou te fausia ai se lautele lautele o feso'otaiga e aofia ai mea uma ma ga'o. O lo'o i totonu o lenei feso'ota'iga mea fa'ama'i ma le okesene ua fa'asa'olotoina i siama, fa'apea fo'i ma le faagasologa o le mauaina o oloa fa'asolosolo (carbon dioxide including).
Mai le vaega pito i lalo o le ogalaau toto ulufale le cava faatauvaa vena, mai le tumutumu, i lena faasologa, i le pito i luga. O nei lua vevela vevela e fa'amae'a le li'o tele o le taamilosaga, o'o atu i le taumatau sa'o.
E tusa ai ma le li'o itiiti o le toto, e tatau ona e iloa e amata i se pusa pulumu, e sau mai le taumatau taumatau ma ave le toto toto i totonu o mama. O le pusa pulumu lava ia e vaevaeina i ni lala se lua e alu i le itu taumatau ma le mama. O le galala o le pulmonary e vaevaeina i ni mea laiti laiti ma palakalani, lea e mulimuli ane avea ma venules e fausia ai veins. O le galuega autu o le li'o la'ititi o le toto, o le mautinoa lea o le toe fa'afouina o le gas i totonu o mama.
O le suesueina o le tuufaatasiga o le toto ma le gaioiga o le toto, e faigofie ai ona o'o mai i le faaiuga e taua tele mo ga'o ma totoga o totonu. O le mea lea, i le tulaga o le pa'u o le toto po'o le fa'avevesi o le toto, e aliali mai ai se taufaamata'u moni i le ola o le tagata.
Similar articles
Trending Now