Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

Mainland Australia: tele manatu. La latou fa'asalalauga ma fa'amatalaga

Soo se konetineta ei ai lona tulaga sili ona taua. E na o le toafa i latou - i matu, sisifo, south ma sasa'e. O le konetiniti aupito laitiiti i le lalolagi o Ausetalia. O mata'utia o lenei konetineta o ni matala se fa, e salalau solo i le umi o lona gataifale. Ma e tofu i latou ma lana lava tala, o ona uiga matagofie.

Ausetalia: tele manatu ma foliga o le tulaga o le lalolagi o le konetineta

O le konetiniti sili ona itiiti ma sili ona va'aia e fa'atusatusa. O le talafatai o lo'o fa'asolosolo malie, ma o lona umi atoa e toetoe lava 36,000 kilomita. O ata nei o Ausetalia o tulaga lautele o fa'afanua. O mata'utia o le konetineta, e pei o le itu i matu, sasa'e ma le itu i saute, o lo'o iai pe tusa o le mamao e tasi mai le tasi. O le itu i Sisifo ua matua aveeseina.

O le konetineta e mulumulu i vai o sami o sami e lua - Pasefika ma Initia. I le itu i matu o le konetineta o se motu tele o New Guinea, ma le itu i saute - Tasmania. I luga o le itu i matu-sasa'e o Ausetalia o lo'o tula'i mai ai le A'au Tele Matagofie - o se tulaga fa'apitoa masani ma se umi e tusa ma le 2,000 afe kilomita.

Tuufaatasia o tulaga ogaoga o Ausetalia

O le tulaga fa'afanua o so'o se konetineta o le a le mae'a e aunoa ma le fa'amalamalamaina o le nofoaga o ona tulaga matuia. O a fuafua le faafanua o le vaega tele o Ausetalia?

E fa: o le York Cape (tulaga ogaoga i matu), Point i Saute (saute), Point tifato (sisifo) ma Byron (i sasaʻe). O fa'asalaga sa'o o tulaga ogaoga o Ausetalia, e fa'aalia ai latitude ma longitude, o lo'o tu'uina atu i lalo, i le laulau:

Tusi i luga o le faafanua

O ona fa'asalalauga

Cape York

10 ° 41'21 "latitude latina

142 ° 31'50 "longitude i sasae

Cape South Point

39 ° 08'20 "Latitu i Saute

146 ° 22'26 "longitude i sasae

Cape Steepe Point

26 ° 09'05 "latitude latina

113 ° 09'18 "longitude i sasae

Cape Byron

28 ° 38'15 "latituga i saute

153 ° 38'14 "longitude i sasae

O le mamao i le va o le itu i matu ma saute o Ausetalia e 3200 kilomita, ma i le va o sisifo ma sasa'e - toeitiiti 4000 kilomita.

Cape York

O lenei lapo'a o le pito sili ona taua o Ausetalia i le itu i matu o le konetineta. O le pito pito i luga o le penisula o Cape York, lea e matua oti lava i totonu o le sami. E tusa ma le tasi ma le afa selau kilomita le vavaeeseina o Cape York mai le talafatai o Niu Kini, o le motu sili lona lua o la tatou paneta.

O le fa'ata'ita'iga fa'apitoa o le pulega a le setete o Kuiniselani. O le taulaga lata ane o Bamaga e na o le fa kilomita le mamao. O le igoa o le laupepa na tu'uina mai e le ta'uta'ua lauiloa James Cook. I le taimi o lana malaga taamilo i le lalolagi, sa ia sopoia le konetineta mai matu ma vaaia ai se pa'u malosi i luga o le vasa. Na faaigoaina e Cook lona igoa ina ua mavae le Peretania Peretania o Ioka.

I Niu Ioka, afai e te laki, e mafai ona e matauina se mea mata'utia o mea tau meteorological. O le mea lea e ta'ua o le gloria gloria - o se fa'aopoopoga tele o ao pa'epa'e pa'epa'e, o lo'o i ai i le maualuga e tusa ma le lua kilomita. O lenei mea mata'utia, e pei o se tulafono, ua o faatasi ma le malosi o le ea. Le natura ma le amataga mai o lenei aafiaga matautia e le o malamalama atoatoa.

Cape South Point

O lenei laupepa o lo'o i luga o le faletusi i matu o le Vasa Bass, lea e vavaeese Ausetalia mai Tasmania. South Point o lo'o i totonu o le Wilsons-Promontory National Park.

Cape, ma le paka o le atunuu atoa o manaia ona ua faaalia e pei o le uiga Amerika ma faaalia ai le motu o Tasmania. E fia iloa e tapunia le teritori atoa mo asiasiga i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e pei o iinei o le toleniga malosi a vaegaau a Ausetalia na faia.

Cape Steepe Point

"Le'apuga Cape" - o le mea lea na ta'ua e Steepe Point o le tagata malaga Dutch o Willem Flumming, o le tagata muamua o Europa na ia va'ai i le tulaga ogaoga o sisifo o Ausetalia. O le mea lautele, o le igoa lenei o lo'o ola pea, i le suia i le gagana Peretania: Steep Point. O le mea moni, o le talafatai o le pusa e maualuga tele ma va'a, i nisi o nofoaga latou te o'o ai i le maualuga o le 150-200 mita.

O le nofoaga lata ane - le taulaga o Denham - e 50 kilomita le mamao. O aso nei e tosoina ai e Cape Steepe Point tagata fiafia i le fagogota mai itu eseese o le atunuu.

Cape Byron

O le pito i sasa'e o Ausetalia o se isi fa'afanua fa'afanua o le konetineta, o le igoa na fatuina e James Cook. Na ia faaigoa le laupepa i le 1770 e faamamaluina ai le Pule a le Peretania o John Byron (le tamamatua o le lalolagi-o le tusisolo lauiloa).

Cape Byron e masani lava ona vaaia i lisi eseese o nofoaga a Ausetalia, lea e fautuaina muamua lava e asiasi i tagata tafafao maimoa. E moni lava, o ia e sili ona manaia ma matagofie. O le teuteu nei o le laupepa o se moliuila tuai na fausia i le 1901. E latalata i ai, o se lapo'a mata'itu mo tagata tafafao maimoa, e mafai ai ona e faamemelo i manulele, sharki ma isi tagata o le vasa.

I le faaiuga ...

O le konetiniti sili ona laitiiti ma sili ona faasee i luga o le paneta o Ausetalia. O mata'utia o le konetineta e fa ia (York, South Point, Steep Point ma Byron).

O York e manaia mo lona fa'alavelave faanatura i le lotoifale - o le uiga o le "Morning Glory". Cape South Point o lo'o i le paka tele a le atunu'u a Vitoria. O le itu pito i sisifo o Ausetalia e manaia i le avea o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa ma sili ona fiafia i ai tagata faifaiva Ausetalia. Ae o le Cape Byron i sasae o le konetineta ua faaigoaina e leai se mea e faamamaluina ai le tusitala lauiloa Peretania (e pei ona talitonu le to'atele), ae i le igoa o lona tamamatua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.