FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le a le konetineta southernmost i le lalolagi

Afai e te fai atu i se selau tagata: "O le a le konetineta southernmost i luga o le lalolagi", aia tatau, aue, e mafai ona e tali atu le tagata uma. Ina ia tafiesea ai soo se masalosalo o latou e le iloa le tali i lenei fesili, i se masalosalo le taimi e tasi, o le southernmost konetineta o Anetatika. Sa tatala e le sili ona lata mai o le konetineta o le Lalolagi.

I le sailiga o le Anetatika

O le geographers anamua ma malaga masalomia e tatau ona le itulagi i saute se konetineta tele. I le taimi na maua ai lana sailiga mo Ausetalia, lea ua leva ona iloiloina se vaega o lenei konetineta. Mulimuli ane, sa masani o ia i le motu latalata ane i le Anetatika. Long luma o tuu i luma ona amata tele hypotheses e uiga i le i ai o le a laueleele i Saute patino. Ina ia maua ai e auina tele faagaeetia, lea e mafai ona na iloa motu tele i le konetineta, ae o le le mafai ona maua le motu autu mo se taimi umi. I le suesuega na maua New Zealand James Cook e le o se fuafuaga atumotu konetineta i saute.

Le konetineta southernmost i le tatalaina lalolagi a malaga Rusia taitaia e F. F.Bellinsgauzena Ianuari 28, 1820. I le 1831-33, sa folau le gagana Peretania tagata suʻe nuʻu George. Biscoe faataamilo i le Anetatika. I le folau senituri lona 19 tuai ona toe faaauau le Anetatika ona o le faateleina o le manaoga o whaling. I le faaiuga o le XIX senituri i le talafatai o le tafetafea aisa Amerika faagaeetia tele: Norwegian, Sikotilani ma Belgian.

I le 1898-99 tausaga faaaluina Borchgrevink le taumalulu muamua i totonu o le motu autu i saute (Cape Adare). I lenei vaitaimi, sa mafai ona ia iloiloina le tau ma le vai o le gataifale. Ona ia filifili ai e agai i uta e suesue ona foliga.

O le tatalaina o le senituri lona 20

I le senituri lona 20, i le suesueina o le tulimanu o le tau malulu tele o le paneta faaauau pea. I le 1901-04 o le malaga i le konetineta i saute (ata lea e mafai ona e iloa manino ai i lalo) faia e R. Scott. Lona vaa "Discovery" Ua oo mai i le matafaga o le Sami Ross. O se taunuuga o le malaga na tatalaina Penisula Edward ma Ross Aisa. na mafai foi ona Scott o le aoina o faamatalaga i luga o le siolosia, minerale, Flora ma fauna o le Anetatika.

I le 1907-09 tausaga le gagana Peretania tagata suʻe nuʻu manao Shackleton e maua i luga o le taavale faasee i le South Pole, o le tatalaina ai le ala mo se tasi o le glaciers aupito tele - Beardmore aisa. Ae ona o le taunuuga o le maliu o taavale faasee uli ma ponies na ia toe foi i tua ao leʻi taunuu i le pou 178 km.

O le muamua o le na mafai ona taunuu i le South Pole, o se tagata suʻe nuʻu Norwegian polar R. Amundsen (Tesema 1911). Na o se masina mulimuli ane i le taunuu North Pole vaega na taitaia e Scott. Ae peitai, i le ala i tua, ao leʻi taunuu 18 km i lo latou tolauapiga faavae, o le malaga i le malosi atoa fano. Latou tino ma api maua na 8 masina mulimuli ane.

saofaga tele i le suesuega o le Anetatika ua faia se geologist Ausetalia D. Mawson, ia faailogaina i luga o le 200 mea faitino le faafanua (laueleele, Princess Elizabeth, Queen Mary, Mac Robertson ma isi).

I le 1928, o le southernmost konetineta i le lalolagi e ala i vaalele, asiasi atu i le tagata suʻe nuʻu Amerika polar ma pailate R. Baird. Mai le 1928 i le 1947, i lalo o sa faatinoina lana taitaiga 4 faagaeetia, lea na iʻu ai i le galuega i seismological, o eleele ma papa ma isi suesuega. Saienitisi maua foi i le Anetatika o teugatupe tele o le koale.

nofoaga o suesuega

I le 40-50 tausaga i le konetineta aisā ua amata ona fausia se ofisa o suesuega ma se faavae mo le Gataifale Suesuega. I lenei vaitaimi, o tusa ma le 60 nofoaga faavae e auai i le atunuu e 11.

Talu mai le tuai '50s i le sami e fufulu le motu autu, malosi le faafoeina o galuega oceanic, tauaveina suesuega geophysical i luga o le konetineta o tulaga minoi, faia se malaga i uta. I le 1959 na sainia le maliega faava o malo i le Anetatika, lea na fesoasoani i le suesueina o le konetineta o le aisa. I le 1965 o iina na tatalaina "Mirny" observatory Soviet. I se mamao o le 1400 km mai le talafatai ona sa faavaeina i le isi nofoaga o suesuega USSR - "East". "Lazarev", "Novolazarevskaya", "Komsomolskaya" minus 88.3 C, ma le vevela Aokuso i lenei eria o minus 71 C. Mulimuli ane faatumuina konetineta saute Anetatika Soviet le tele o tulaga - lena faamaumauga vevela maualalo na tusia i le vaega o le nofoaga o , "Leningrad", "le Autalavou." O lenei, i luga o le pou tau malulu tele i tausaga taitasi auina faagaeetia eseese.

Uiga o le konetineta

o loo taoto konetineta tau malulu tele atoa i le itulagi i saute, o le ua taʻua o le Antarctic (mai le gagana Eleni "e tetee" o lona uiga "i"), o lona uiga, e faasaga i le vaega i matu o le tele o le Lalolagi - le Atika.

Lea konetineta ei ai le fuafua? Le konetineta southernmost o loo i le tikeri 48-60 Yu.Sh. O lona eria fata aisa - 13 975 000 sikuea mita. m. tele teritori ma konetineta papaʻu 16.355 sq. m. M. le tumutumu aupito i matu - Cape Sifre, e umi ma le vaapiapi, le tosoina mai o le taitaiga a Amerika i Saute.

ua conventionally taʻua Center Amerika o le "pou o inaccessibility", e tu pe tusa ma 660 km mai le Pole i Saute. O le umi o le talafatai -. 30 thous km.

fesoasoani

E faaauau pea ona suesue i le konetineta malulu i auiliili. Ua vaevaeina le konetineta southernmost i sone e lua: o le aʻa ma le aisa. Hinterland o Anetatika nofoia e plateau glacial e alu mai tua atu o le motu autu i le mafolafola, ma i se malifa undulating malie. Sili atu laufanua faigata o le sone o le gataifale: E vaega sui o le pepa aisa ma mavetevete ma fanua laugatasi tele o fata aisa lea e mafai ona e vaai i le pulou o le aisa. Anetatika - e le gata o le sili konetineta i saute o le lalolagi, ae faapea foi le maualuga. O le maualuga masani o le laualuga - 2040 m, lea e toetoe lava tolu taimi sili atu nai lo o le maualuga masani o le isi konetineta.

Eseesega i topography matauina i le itu i Sasae ma Sisifo o le konetineta. East Anetatika - e le pepa o le aisa, lea e tulai steeply mai le talafatai ma uta o le a avea manino. Le itulagi o le totonugalemu o se plateau e aapa 4000 m, ua manatu le vaevae aisa. I West Anetatika o nofoaga autu e tolu glaciation i se maualuga o le 2.5 afe. Mita. I le talafatai faaloaloa le fanua laugatasi o fata aisa. O le mauga aupito maualuga: Kerpatrik (4530 m) ma Sentinel (5140 m).

minerale

E te manao e aoao atili ai faamatalaga e uiga i le motu autu? ua mauoa le konetineta southernmost i le teuina o tupe o le uʻamea'oa, koale, graphite, maa tioata, auro, uranium, kopa, mica, siliva. Ae peitai, ina ia faatino galuega e faigata laʻuina ona o le pepa mamana aisa. Ae i so o se tulaga Antarctic faamoemoega eleele laualuga e matua maualuga.

tau

O le tau o le konetineta polar malulu ma konetineta. E ui lava i le mea moni e faapea i le po polar i le Anetatika tumau mo le tele o masina, o le inumaga atoa faaletausaga a le leisa o O lona e tutusa ma le tapulaa leisa i le sone equatorial.

O le a le konetineta southernmost, o loo maua i tatou. Ae e ui lava i lona nofoaga i le itulagi i saute, e le o iinei o loo i ai se pou malulu o le paneta. I le 1960, "Vostok" sa tusia nofoaga vevela - 88,3 C. le vevela averesi taumalulu - mai - 60 C i - 70 C, ma i le taumafanafana - mai -30 C i -50 C. latalata i le fua talafatai lava aʻe luga 10-12 tikeri. I le taumalulu i le talafatai e uiga i - 8 C. O le toʻatele malulu ea o loo taulai i le itulagi tutotonu o Anetatika, ma fatuina matagi katabatic, lea ua mai le talafatai o le aapa lava saoasaoa maualuga, e masani ona latou liliu oo atu lava i se afa. Precipitation tupu seasea ma e na i le tulaga o le kiona. Sūsū - e lē silia le 5%.

Flora ma fauna

E faamaonia e faapea o le tele o tausaga ua mavae i le konetineta lenei sa le taumalulu e faavavau. O le mafanafana, ma e le liu aisa vaitafe ma vaituloto. Le taimi nei, peitai, o le Flora ma fauna i lenei itulagi e matua eseese. O laau o le Anetatika - a lichen, lanumoana-lanumeamata algae ma mosses. O le manu iinei o loo maua iniseti fai apaʻau, iʻa magalo, mammals terasitila. I le gataifale, penguins nesting, skuas, petrels, ma ola i le sami faamaufaailoga nameri ma le faamaufaailoga.

Amerika i Saute

Afai e te talitonu o Amerika i Saute - le motu autu i saute, ona outou sese. E tu i le i Saute ma i le Itulagi i Matu. e fesootai le konetineta i Amerika i Matu e le Isthmus o Panama, i le itu i sasaʻe i le Vasa Atelani ma i le itu i sisifo - o le Pasefika. O lona nofoaga - 17,8 miliona sikuea mita. km. (O le konetineta aupito tele lona fa). E nofoia 13% o le laueleele. O le umi o Amerika i Saute mai matu i saute - 7350 km, mai sasae i sisifo - e uiga i le 4900 km.

Ua vaevaeina le konetineta i 6 eria:

  1. faiga mauga Andes (tamoʻe le umi atoa o le talafatai i sisifo).
  2. laufanua maualuluga Pasila ma Guiana
  3. Vaitaele Orinoco (vaega maualalo tele le va o le Guiana plateau ma Venezuelan Andes).
  4. lowland Amasone (e oo mai le foothills o le Andes i le Vasa Atalani).
  5. O le fanua laugatasi o Paraguay, Bolivia ma Pampa Chaco.
  6. plateau Patagonia.

O le aai aupito tele ma sili ona populous i Amerika i Saute: Santiago, Buenos Aires, Lima, Sao Paulo, Bogotá, Rio de Janeiro, Caracas.

konetineta ua mavae

O le a le konetineta i saute mo se taimi umi tau mo lo latou saolotoga? I le senituri lona 16, na colonized Amerika i Saute e tagata Sepania. O le Take, i le gagana Potukale, sa aemaise o toaga i le British na o le matu i sasae. Mo se taimi umi, o le sea a leona o le konetineta o se teritori fafo o le Malo o le gagana Sipaniolo. Tuusaunoaga mai le protectorate Sipaniolo tupu i le senituri lona 19 amataga o se taunuuga o se taua toto mo le tutoatasi. I ethnically Amerika i Saute o se tuufaatasiga o le faitau aofai o tagata Initia, o le Sipaniolo, isi atunuu Europa ma Amerika i Matu.

O le tele o le setete o loo tu i luga o le motu autu, o loo faamatalaina i le atinae o le tamaoaiga vaivai. Ae peitai, e aloaia ai nisi o latou e ala i malosiaga tau alamanuia mamana.

Ausetalia

o Saute Amerika Ausetalia e uiga i le 5% o le laualuga o le lalolagi. E pei o le Anetatika, e atoa i le Itulagi i Saute. E masani ona taʻua o "konetineta green". Eria o Amerika - 7.659.861 sq. km. E faaloaloa mai matu i saute - 3700 km, ma mai sasaʻe i sisifo - e uiga i le 4000 km. Le talafatai - 35 877 km. talafatai gaoa o le konetineta o nai faalēgatasi. O le vaega sili ona gaoa - le talafatai i saute ma matu.

ua fufuluina Ausetalia e le Initia ma le Pasefika i le sami, e faapea foi i le sami: Tasman, 'amu ma Timor. E le mamao mai le motu autu o le motu o Tasmania, e faapea foi i le motu o New Guinea. I le talafatai i sasaʻe o se Aau papupuni Tele tulaga ese (a tuasivi o amu aau ma motu, o lona umi e 2,300 km). Le va o le matafaga o Ausetalia ma le o Aau papupuni o le mea ua taʻua o Big Aloalo, faatasi ai ma le loloto o le 100 m, ua lelei puipuia mai galu o le sami.

tau

Sei o tatou vaavaai atu i le tau o le konetineta i saute, ma i le incidence o Ausetalia. Toeitiiti lava tolu kuata o le teritori o lo o nofoia e toafa ma semi-toafa. vaega i matu o loo i le tropics, i le itu i saute i sisifo o le tau Metitirani, ma i le itu i saute-sasaʻe ma i le motu o Tasmania - a feololo.

Le a le mea tatou te maua iinei i le iuga? O le a le konetineta southernmost? O lenei e mafai ona e saogalemu te fai atu ua malulu ma unapproachable Anetatika. Ausetalia foi, e atoa i le Southern Itulagi, ae o le mamao mai le konetineta i le konetineta o aisā o le tele o afe kilomita.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.