Soifua maloloina, Vai
O le faateleina o siama i feaveai
faatupu faamai mai fafo Tiny o faamai pipisi eseese ua valaauina siama. O i latou o parasites intracellular.
le faasalalauina o le siama
uma e sili ona lauiloa i le lalolagi e mafua mai siama ma nei parasites. e mafai ona latou e aafia ai mea uma lava, e aofia ai protozoa. Toeitiiti lava 80% o faamai pipisi uma e aafia ai le tagata, e mafua mai i le siama. E silia ma le 10 ni vaega tetele e pathogenic mo le tino.
Ae siama e le mafai ona foi matautia mo lona matai. A leai, e mafai ona taitai atu ai i le o ese atoa o le tino o le foai, ma o lea, o le a faaumatia, ma o le sooupu causative o faamaʻi. Ae foi vaivai ma siama e le mafai ona. Pe afai o le faiga sao foi o le a atiina ae le vave i le tino 'au, o le a mou ese atu e pei o se ituaiga. E masani ona tupu o nei microorganisms ai se tasi 'au i totonu o loo latou nonofo ai, e faaoo atu le faafitauli aupito lata mai, ma aafiaga pathogenic i le taimi lava lea e tasi ai i luga o isi tagata soifua.
Latou fanafanau e toe faia. O lona uiga e muamua taalo latou nucleic acids ma polotini. Ma foafoaina lea mai vaega tuuina i siama.
Pepa ma ala o virions siama
Ae tatou te leʻi malamalama i le auala siama replication tupu i totonu o le sela, e tatau ona malamalama pe faapefea e nei fasimea e pau ai. Mo se faataitaiga, o loo i ai siama o loo salalau atoa o le tagata. E aofia ai, le misela, herpes, ma fulū vaega. ua faaooina atu i latou i le fesootaiga e ala i droplets airborne.
Enteroviruses, reoviruses, e mafai ona ulu adenoviruses le tino e ala i meaai. Pisia, f.t.t., e mafai ona HPV fesootai tuusao ma se tagata (o le atunuu ma feusuaʻiga). Ae ei ai isi auala o siama. Mo se faataitaiga, o nisi e mafai ona faaitiitia ituaiga o rhabdovirus e ala i le u o le toto-susu iniseti.
Feiloai ma auala parenteral o siama. Mo se faataitaiga, o le siama B hepatitis e mafai ona ulu atu i le tino e ala i taualumaga taotoga, taualumaga o nifo, o le toto tuiina, pedicure po manicure.
Aua nei galo e uiga i le auina atu i luga ma o le siama. I lenei tulaga, o maʻi o le tina i le taimi o maitaga o loo aafia ai le fetus.
siama faamatalaga
Mo se taimi umi e uiga i le sui causative o le tele o faamai faamasinoina i luga o le faavae o aafiaga pathogenic i luga o le tino. Tagai liliu na o nei saienitisi faatupu faamai mai fafo i le taimi na fausia ai le masini e faalapopoa electron. Ona tatou maua ai le auala o le faateleina o siama.
O nei meaola eseese tele i le toatele. O nisi oi latou e tutusa i le toatele i se bacterium laiti. O le itiiti o le latalata i le tele i le molecules porotini. Mo o latou fua le faaaogaina o taua tuutuuga - nanometer, lea e tutusa ma le tasi millionth o se milimita. Latou mafai ona maua mai le 20 i le tele o selau nanometers. I foliga vaaia, latou e tutusa i le laau, polo, cubes, manoa, polyhedra.
tuufaatasiga microorganisms
Ina ia malamalama i le auala o le faateleina o siama e tupu i le sela, e tatau ona malamalama i latou tuufaatasiga. Faigofie faatupu faamai mai fafo e aofia ai nucleic acids ma polotini. Lea o le vaega muamua o le feaveai o faamatalaga tau kenera. E aofia ai le na o le tasi ituaiga o acid nucleic - lea e mafai ona DNA po RNA. O lenei eseesega ma faavae latou faavasegaina.
Afai siama o vaega intracellular o se faiga o le ola, e i latou, oi latou o nukleproteinami inert taʻua virions. o polotini latou vaega faamalosia. Peitai e eseese a latou mo ituaiga eseese o siama. Ona o lenei e le mafai ona iloa i le fesoasoani a tali puipuia patino.
Saienitisi iloaina e le gata siama faigofie, ae faapea foi sili fausaga faigata o le tino. Latou tuufaatasiga mafai foi ona aofia lipids, carbohydrates. I vaega taitasi o le siama ua i ai se tuufaatasiga tulaga ese o gaʻo, polotini, carbohydrates, acids nucleic. O nisi oi latou maua lava enzymes.
O le amataga o le faagasologa o le toe gaosiga
ua manatu siama e avea parasites atoatoa. Le mafai ona latou ola pe afai latou te le faia mea leaga. Latou gaoioiga pathological e faavae i le mea moni e faapea, e ala i fanafānauga, latou fasioti sela, lea o loo maua.
Tatou malamalama i le auala lenei faagasologa e mafai ai, pe afai tatou te mafaufau i ai i auiliili auala ulufale le microorganism le sela, ma e tulai mai pe a mavae lenei. mafai ona mafaufauina Virions o se vaega e aofia ai DNA (po RNA) siʻomia i se faamoega porotini. toe gaosiga siama amata gata ina ua uma ona faapipii le microorganism i le puipui feaveai, o lona membrane plasma. E tatau ona malamalama i ai e mafai ona na ona faapipii virion taitasi e nisi ituaiga o sela, ia ua receptors patino. I se tasi o pa e mafai ona nonofo ai le faitau selau o fasimea siama.
Mulimuli ane, o le faagasologa e amata viropeksisa. O le feaveai lava e toso i totonu adherent virions. Na o lea e amata i le "fusipau" o le siama. Faatasi ai ma le feaveai aofia enzyme ofu porotini soluble faigata o le siama ma le acid nucleic faamaloloina. E i luga o le e faia auala feaveai i lona autu po o nofo pea i le cytoplasm. o āseta nafa le gata mo le faateleina o siama, ae faapea foi mo lo latou uiga tuʻufaʻasolo mai i tupuaga. metabolism lava i sela ua taofia, malosiaga uma auina atu e fatu vaega fou siama.
tuufaatasiga faagasologa
A acid nucleic o le siama tuufaatasi i totonu o le DNA o feaveai. Totonu o ua amata ona faia ni kopi se tele o le DNA viral (RNA), ua faia faatasi ma le fesoasoani o polymerases. O nisi o fasimea fou faatoa faia e noatia ribosomes Ibid pasia tuufaatasia o polotini viral fou.
O le taimi lava ua faaputuina lava le aofai o vaega viral, o le a amata ai le faagasologa o le tuufaatasiga. E pasi e latalata i le puipui feaveai. Lona ute moni o loo taoto i le mea moni e faapea o loo aoina vaega o le virions fou. Ma pasia le faateleina o siama.
O se vaega o le virions faia faatoa mafai ona iloa fasimea o le sela o loo latou nonofo. E masani lava e faaiuina le faagasologa o lo latou faavaeina ma le mea moni e faapea o loo siomia i latou e le vaega membrane feaveai.
fanafānauga Faamaeaina
O le taimi o le faagasologa o le tuufaatasiga, o le siama tuua o latou tagata e ona uluai. Faia fanau lau ma amata ona ona sela fou. siama fanafanau e nofoaga saʻo i le sela. Ae latou i ai i le iuga, e atoatoa faaumatia i latou po o se vaega faaleagaina.
Aafia sela fou, siama ua amata ona uluola i latou. o loo toe taʻua taamilosaga toe gaosiga. O le a faia e ala i le faagasologa o le ulufale atu i virions, e faalagolago i luga o vaega o siama e faasino i ai. Mo se faataitaiga, ua faamatalaina enteroviruses e le mea moni e faapea o loo tatalaina vave i latou i le siosiomaga. Ae sui herpes, reoviruses, orthomyxoviruses alu o faasolo ina matua. Ae e te lei oti, ia latou o atu e ala i le tele o taamilosaga o sea toe gaosiga. I lenei tulaga, o loo faaitiitia le sela punaoa.
auga o faamai
Propagation o siama ma siama i nisi tulaga faatasi ma le mea moni e faapea fasimea e faatupu faamai mai fafo e mafai ona faaputuputu sela totonu fuifui tioata-fausia. taʻua i latou o ni tagata tomai faapitoa o le tino aofia.
Mo se faataitaiga, i le fulū, smallpox po vālevale e fuifui o loo maua i le cytoplasm o sela. A encephalitis le tautotogo-taumafanafana o loo maua i latou i le vaega faaogatotonu len¯ao ma isi siama, e mafai ona latou i ai iinei ma iina. O lenei vaega o loo faaaoga e iloa lelei faamai. E taua tele i lenei tulaga ma le mea e alu faagasologa replication viral.
Faataitaiga, pe afai o se faʻafua po o fausaga lapotopoto i le sela o le epithelium, talanoa e uiga i smallpox. Tsitoplazmoticheskie faaputuga i sela faiai faaalia se ita.
e fai si faapitoa auala propagation siama. Le taimi muamua, virions ulu atu i totonu i latou sela talafeagai. Ona amata le faagasologa o le faamaloloina o le acids nucleic, ma le fatuina o se "avanoa" mo vaega lumanai o microorganisms pathogenic. ua maea faagasologa toe faia ina ia le virions fou faamaeaina atu i le siosiomaga. Lava e solia le faataamilosaga o se tasi o tulaga, i le faateleina o siama na taofia pe latou amata ona maua fanau faaletonu.
Similar articles
Trending Now