News ma Society, Ekonomi
Punaoa faalenatura ma lo latou faaaogaina i Sepania
Sepania - atunuu Europa matagofie ma ofoofogia eseese e tausia o ana punaoa faalenatura. Afai ua tu le Malo? O le a minerale mauoa i Sepania?
Faalenatura tuutuuga ma punaoa a le atunuu e matua eseese. O lea na mafai Sepania e atiina ae lelei ona lavelave tau alamanuia, e faapea foi e ave lona tonu nofoaga i totonu o le atunuu e tuuina atu i le maketi mo tagata tafafao maimoa le lalolagi.
O le Malo o Sepania: faamatalaga lautele e uiga i le atunuu
España (o le igoa o le atunuu i le faaSipaniolo) - se tulaga tutoatasi o loo i le Iberian Penisula, o le aupito tele lona tolu i Europa. Administratively, o le atunuu ua vaevaeina i 17 itulagi tū toʻatasi ma e aofia ai le 50 itumalo. I le faaopoopo atu, ua subordinated Sepania i se aofaiga lea e faapea o oganuu tupu (plazas soberania de). Latou o loo i North Aferika ma le Sami Meititerane.
Tausaga o le malo o le gagana Sipaniolo o le faavae o le 1515 minute. I aso nei a le Palemene (faavae) Malo Faitupu.
Sepania, tuutuuga faalenatura ma punaoa ua eseese lava, mo le tele o tausaga o lo o umia le pito i luga o atunuu e lua sefulu i le fua faatatau tamaoaiga atoa i le lalolagi. I le faaopoopo atu, o le atunuu i Europa o le gaosia aupito tele o oloa tau faatoaga. Iinei ua le manuia le atiina ae o le gaosiga o laau toto, husbandry manu, viticulture, faapea foi ma faiga faiva.
Faalenatura tuutuuga ma punaoa o Sepania (faapuupuu)
I nisi climates soifua le faitau aofai o tagata o lenei atunuu? O le punaoa faalenatura eseese i Sepania? Faapuupuu taumafai e tali nei fesili i totonu o lenei fuaiupu.
Sepania - se tasi o atunuu sili ona maugā i Europa. E tusa o le 35% o ana teritori o lo oi ai i se maualuga o le silia ma le 1,000 mita i luga tulaga sami. Ae peitai, e le o maua foi tumutumu maualuluga. O le manatu maualuga o le motu autu Sipaniolo - mauga Mulhacén (3480 m).
I se tulaga lautele, e mafai ona faamatalaina le toomaga tulaga e faapea: vaega maualuga ma maugā tutotonu o toetoe lava siomia i itu uma e filifili mauga lea e tuueseeseina ai mai le sami. Fanua maualalalo i Sepania nofoia vaega laiti. Lona uiga moni lava, latou faaloaloa i luga o le vanu tele o vaitafe ma le sami Metitirani.
e tulaga ese i Sepania punaoa faalenatura Climatic. e mafai ona manatu i atunuu e pei o le warmest ma sunniest i Europa. O le fua tutusa o la aso iinei faasalalau mai 260-280. I le taumalulu, e pau seasea le vevela i lalo o, ma i le taumafanafana ia mafai ona alu i luga o le fua i le 40 tikeri Celsius. vaitafe aupito tele a Sepania - le Tagus, Duero, Ebro ma Guadalquivir.
Sepania punaoa Faalenatura (minerale i faapitoa) faataapeapeina i lona teritori e matua le lelei. Faatasi ai ma lenei vaega, e le o lava se faafitauli matuitui o le atinae o le tamaoaiga le tutusa o le atunuu. O lea la, o le vaega i matu o Sepania e sili atu atiina ae industrially, ma le itu i saute, i le ese mai ai, ua manatu i tua. O iinei o loo i ai le maualuga e mafai ai mo le atunuu o le fua faatatau leai o ni galuega.
characterization auiliili o punaoa faalenatura ma le siosiomaga o Sepania
punaoa faalenatura o Sepania, faapea foi ma so o se isi tulaga o le lalolagi, e tatau ona faamatalaina i le faasologa lenei:
- fesoasoani;
- tau;
- vai totonu o le atunuu;
- faavaa eleele;
- Flora ma fauna;
- minerale ma le siosiomaga;
- tulaga tau i le tamaoaiga ma le faaaogaina o punaoa faanatura.
Topography ma laufanua eseese
e masani ona taʻua o Sepania o le atunuu sili ona maugā i Europa. E tusa o le 90% o ana teritori ua ufitia i mauga ma plateaus. E toetoe lava o le afa o luga o Sepania - a plateau Meseta (o le aupito tele i Europa). vaega Sasae ai ogatusa ma ufiufi i se polo mafiafia maa sedimentary. Ae o le vaega i sisifo o le Meseta malosi dissected e sese ma vanu vaitafe.
I le itu i matu o le o faatapulaaina Meseta i le mauga Cantabrian, lea, i le taimi, o le faaauauina o le Pyrenees. Lenei faiga mauga mamana e aofia ai ni faupuega tutusa o le a le umi e oo atu i le 450 kilomita. Pyrenees faatoilalo faigata: o loo i pasi uma i se maualuga e silia ma le 1,500 mita. O le mafuaaga lena railways uma e fesootai Sepania ma isi atunuu o Western Europa, bypassing lenei faiga mauga mai le itu i sasae po o mai i le itu i sisifo. I le itulagi autu o le Pyrenees mafai ona e mauaina ituaiga fesoasoani i le amataga glacial: taavale, circuses ma faatanoa.
Mai le matu i sasae lona teuteuga Meseta Sistema Ibérico. E iinei talimalo tele vaitafe autu o Sepania. O le tasi lenei o le itulagi nonofo ai ni tagata aupito itiiti o le atunuu.
I Sepania i saute, i le talafatai i Metitirani, fālō mauga Andalusian. O nisi o nei, o se autau o Sierra Nevada mai le tulaga maualuga i totonu o le atunuu - o le tumutumu o Mulhacén. Maualuga o Sierra Nevada e na o le atumauga e mafai ona tauva ai i Europa.
Manino manino ma nofoia na o le 10% o le vaega atoa o Sepania. o loo aofia ai i latou uma o mea alluvial, ae ona o lo latou eleele - e matua lafulemu. O le lowland tele o loo tu i le itu i saute sisifo o le atunuu (Andalusian).
Aualofa e masani ona fesoasoani i le puipuia o punaoa faalenatura o Sepania ma lona tamaoaiga. Atumauga mamana mauga o le Iberian Penisula e masani ona taaalo i le matafaioi a tuaoi faatuatuaina ma insuperable, le puipuia o le atunuu mai osofaiga faalii.
vala climatic
Tau suiga i Sepania mai le Matusisifo i le sautesasae. Tusa ma le vevela iinei eseese i totonu o le lautele tapulaa mai le 14 i le 20 tikeri. O le numera o le la aso i le tausaga, faasoa Sepania le nofoaga muamua i Europa ma Eleni.
O le tau o le vaega tutotonu o le atunuu faamatalaina i le faalauteleina konetineta. e hotter le taumafanafana ma le taumalulu - malulu. "E tolu masina o le malulu ma le iva masina o seoli" - o se tasi o le upu sili ona lauiloa i totonu o le tagata o le plateau Meseta.
Le tufatufaina o precipitation o eseesega taua foi. vaevaeina conventionally saienitisi tau Sepania i le "matutu" ma le "susu." O le tuaoi i le va o nei itu e lua e alu i le mauga Cantabrian. O lea la, i totonu o le "susu" Sepania, lea e aofia ai le Atunuu Basque, Galicia, Asturias ma vaega o le Pyrenees, pe tusa e uiga i le timuga faaletausaga 900-1000 mm o timuga. O le vaega o totoe o le atunuu ( "faamamago" Sepania) e le silia ma le 500 mm o le timu i le tausaga.
Vaega o Punaoa Faalenatura o Sepania (uluai climatic) faia faigata tele mo le atinae o faatoaga faapea foi ma le suavai o le tele o nofoaga i le atunuu atoa. E tusa o le 60% o le laueleele o le saienitisi tulaga fuafua e pei matutu.
vai i uta ma faavaa eleele
Le atunuu ua i ai se fesootaiga vaitafe sagatonu tele. Ae peitai, o le tele o le vai maualalo eseese le Vaitafe o le Sipaniolo ma pulega mautu aqueous. Toatele i latou e papaʻu i le taumafanafana po o le soloia atoa. E le gata i Sepania punaoa faalenatura hydrological ua lava tutusa le toatele tufatufaina i le atunuu, lea e tau atu i le fenumiaʻi taua i le suavai o lona itulagi eseese.
foi lava eseese le faavaa eleele i Sepania, ona o le fesoasoani faigata, fausaga o eleele ma papa variegated ma eseesega climatic taua. O lea, i le itu i matu o loo pulea e podzolic burozomy ma peat bogs i le itu i sisifo - o le eleele acidic o le ituaiga Metitirani, ma i le itu i sasaʻe ma le Islands Balearic - ituaiga eleele matutu (burozomy ma sierozems). O le eleele aupito sili ona lafulemu o loo taulai i le fanua maualalalo ma vanu o le vaitafe tele. O i nei eria o le fua le atiina ae e sili ona vave atunuu.
Biota
Mo le Flora ma fauna o ua faamatalaina ai le tulaga e ituaiga tamaoaiga. I floristically Sepania atoa ua manatu le atunuu e silisili ona taua i Europa. ufiufi vaomatua tele tusa ma le 30% o lona teritori. Peitai, i le taimi ua tuanai sa tele tele i latou.
vaomatua aluna Evergreen tuputupu ae i le itu i matu-sisifo o le itulagi o le atunuu. Le laufanua maualuluga o le ituaiga taatele o aluna ma beech toulu ona lau, lefulefu, chestnut ma Birch. I totonu o le faasaoina plateaus totonu o Sepania tamai tusi o le vaomatua ma vaovao mago evergreen. e mafai ona maua laufanua toafa-semi i le plateau Aragon ma i New Castile.
vaaia manino le fauna o Sepania e sailia uma Europa ma Aferika meaola. Iinei le urosa masani enaena, luko, alope, pusi feai, aila ma isi mammals, masani mo Europa tutotonu ma sisifo. I Sepania mafai ona e mauaina foi le aeto malo, genet ma Aikupito mongoose. o loo maua o nei ituaiga o meaola uma i luga o le isi itu o le Strait o Gibraltar.
ua tuuina atu se gauai faapitoa i le gagana Sipaniolo (po Pyrenean) Lynx - o se tasi o le mammals rarest i le lalolagi. Ia e le sili atu i le selau e tagata taitoatasi ona aso. E fono lenei manu na i vaega maugā ma maotua o Sepania i saute. Mai lynx Iberian masani e laiti ma sili lanu manino.
punaoa minerale i Sepania: iloiloga atoa
Le atunuu e le o totonu o le taitai o le lalolagi i le tuuina atu o punaoa minerale. O le tele o minerale Sepania ua e faaulufale mai (e aofia ai le malosi). Ae peitai, o le laʻuina o alamanuia iinei ua lelei atiina ae, aemaise lava i le itu i sasaʻe ma le itu i saute sisifo o le atunuu.
E lima o minerale e sili ona taua a Sepania e mafai ona otooto atu e faapea:
- Uamea'oa.
- Koale.
- Apamemea.
- Taʻimua.
- Mekuli.
Ae peitai, o le tele o le vaega eleele faasao o le fanua e matua tauagafau. O le mea lea, i se tulaga lautele, e mafai ona taʻua o faalagolago Sepania i oloa o le punaoa minerale o le atunuu.
minerale uamea
O le tulaga o le, i mea uma, mauoa i minerale apamemea. Mo se faataitaiga, i Sepania iloa teugatupe mauoa o le metala paʻepaʻe, taitai, mercury, manganese, ma pyrites apamemea. faasao Aofai o'oa uamea i Sepania - e uiga i le 2.5 piliona tone. I le itu i matu, o loo i ai tupe teu taua o apa ma tungsten.
I faamaonia faaagaga a 'oa uranium o Sepania i totonu o le nofoaga lona lua i faamaumauga Europa ma le mekuli - o le mea muamua i le lalolagi. teugatupe Rich o cinnabar o loo tu i le itumalo o Ciudad Moni ma i luga o le auvai o le Baldeasage vaitafe.
I le faaopoopo atu, o le loto o Sepania e matua mauoa i pyrite. Aemaise, ua mined i latou i le malifa i saute o le Morena Sierra. Foi i Sepania, o loo i oloa ario, auro, molybdenum ma titanium.
Suauu ma le malosi minerale ma isi mea e masani
punaoa malosi teritori Sipaniolo, aue, e le ina mauoa. ua atiina ae le teuina o tupe laiti koale i le itu i matu o le atunuu (i le itumalo o Oviedo ma Leon), i le Atunuu Basque ma Asturias. koale Sipaniolo, e masani lava o le uiga maualalo.
Suauu i toʻaitiiti aofaiga ma ua tuuina atu i Catalonia Burgos, kasa faalenatura - i Aragon ma Cadiz. Suesueina faasao o le kesi i Sepania e le silia ma le lua piliona mita kupita.
E fai lava si tele faaagaga a masima potassium, refractory omea, kaolin ma fluorspar. I le tele o itumalo o Sepania (Galicia, Asturias, Valencia, Guadalajara ma isi) le malosi e maua ai mea e masani ona maua mo le alamanuia fausiaina. O lenei dolomite, papa amu, maamora ma panisina lelei si maualuga.
punaoa faalenatura ma lo latou faaaogaina i Sepania
Malosi faaaoga punaoa faalenatura i luga o se fua tau alamanuia amata i Sepania i le afa lona lua o le seneturi lona luasefulu. Lei oo i lena, sa tumau pea tulaga agrarian underdeveloped le atunuu. faaaogaina fetaui tonu ai ma iloiloga talafeagai o tulaga faalenatura ma punaoa o Sepania faatagaina o ia e liliu atu ai i se atunuu tau alamanuia-agrarian, lea i le tulaga o lona atinae tau alamanuia e le faatauvaa i le tele o atunuu o Europa.
I aso nei, Sepania E lelei le laʻuina Tamaoaiga, lavalava, gaosi meaai, shipbuilding, faapea foi ma le malosi isi. I le faatoaga, o le fua iloga a le atunuu. Iinei, o saito, araisa, sana, karite, olive, aso, rimoni ma isi fua o faatoaga. I itu e matutu manuia oo atu ai i mamoe ma 'oti, ma i le itu i matu - manu. fagota atiina ae i le gataifale. Sepania ai i totonu o le pito i luga o atunuu e sefulu i le taofi mai ma ona iloilo iʻa.
Sepania ma tagata tafafao maimoa
o Sepania e mamao le nofoaga autu e aupito tele i tagata tafafao maimoa faava o malo. E silia ma le tasi miliona o tagata i le atunuu o loo faaaogaina i lenei vaega o le tamaoaiga o le atunuu. asiasi Sepania i tausaga taitasi le itiiti ifo i le 50 miliona o tagata tafafao mai fafo.
O le vaega le nofoaga e sili ona lauiloa i Sepania: Costa Brava, Costa Blanca ma le Islands Canary. O le nofoaga autu o autu turisi o le atunuu - Paselona, Madrid, Bilbao ma Valencia. ua avea mulimuli aai faateleina le lauiloa i turisi ma malaga. e faafaigofieina lenei i ona mataaga tele, maa faamanatu o le talafaasolopito ma le fausaga, fale mataaga ma punaoa faalenatura faafiafia Valencia.
foi o Sepania se nofoaga autu tetele o le tausamiga o Europa. O le lauiloa Fair Seville, felanulanuai kanivale i Cadiz ma La Tomatina i Buñol asiasi naunautai i tagata tafafao mai le salafa o le lalolagi.
iʻuga
e matua tamaoaiga o le teritori o le Malo o le Sepania i punaoa faalenatura: minerale, suauu, tau ma le moni. ua i ai se filemu i le atunuu, o le tau mafanafana ma se outlet lautele i le sami.
O le iloiloga o le tamaoaiga o le tulaga faalenatura ma punaoa o Sepania e fai lava si maualuga. Faavae ia i latou, manuia le atiina ae o le laʻuina, mana tupulaga, faatoaga ma le alamanuia turisi.
Similar articles
Trending Now