FaavaeinaSaienisi

Siama o le sui causative o so o se faamai? faamai o le tagata e mafua mai i siama

O loo i ai malo tetele e lima o le natura, o le sui o ia e noatia i iloiloga mo le tele o seneturi. i latou:

  • manu;
  • laau;
  • pulou aitu;
  • siama po prokaryotes;
  • siama.

Afai o le manu, laau ma fungi ua iloa e tagata talu mai le taimi e sili ona primordial, o le siama ma siama suesuega o tagata auai i talu ai nei. Ua tele laiti o nei meaola i ai ina ia mafai ona suesue i latou i le mata le lavalava. O le mafuaaga lena latou ua umi natia mai le mata mataala o tagata.

E iloa ia latou taaalo i le na o se matafaioi lelei. O lea o le a tatou taumafai e faavasega atu le fesili pe o siama e faatupu faamai mai fafo o nisi o faamai, ma e pei ona masani faatulagaina ma ola nei meaola.

O prokaryotes?

tagata ola uma i lo tatou paneta ua taatele i le fausaga - ua latou fatuina o le sela. Moni, o se vaega o se tasi, o le isi vaega - multicellular. Afai tatou te talanoa e uiga i manu multicellular, ona uniformly uma. Taitasi tino ua a autu faia i sela. Ae a oo mai i le tasi-celled meaola, o le toe lena lotogatasi e, e pei ona vaevaeina i latou i prokaryotes ma eukaryotes.

Eukaryotes o ni tagata ola uma, o le sela mea tau kenera, ua faatulagaina e le kernel. Mo prokaryotes - e meaola unicellular i lea ua tufatufaina saoloto le DNA, e le o faatapulaaina i le teutusi faaniukilia, ma o lea ua leai ai se autu o se atoa. O nei tagata e filifili ai e faafetaia:

  • algae lanumoana lanumeamata;
  • cyanobacteria;
  • archaea;
  • siama.

Le taimi muamua, e na nonofo i latou meaola i luga o le paneta. Ae malie sa oo i le talutalu o le foliga mai o eukaryotic meaola multicellular, i totonu o lea sa sela prokaryotic. Ona latou faatasia ma le ulu atu i se sootaga symbiotic, matagofie, malosi, ma tetee i tuutuuga o le siosiomaga o le tino, saunia e toe gaosia ma le faateleina o le numera, o talutalu.

O le faamaoniga o lenei manatu i latou e lē o ni faaniukilia organelles feaveai multicellular pei mitochondria ma plastids (chloroplasts, chromoplasts, leucoplasts).

Ae, mea e leaga ai, o le toatele o le sela prokaryotic e le o afaina i le laau, manu ma tagata, e pei oi latou oe tumau pea le ola ai i latou. Latou taunuu i le suafa o aso nei o le siama, po o manu ninii, ma amata ona e ola i se olaga tutoatasi, na mafua ai le tele o faafitauli mo le foafoaga faatulagaina maualuga.

E iloa i le tele o faamai e fesootai ma siama, oa latou galuega tauave taua. Ma tupu e le gata i tagata, ae faapea foi le sui o isi uma malo o le natura.

O se otootoga puupuu o le talafaasolopito o maua

Siama ua ou latalata ai mo le sili atu 3.5 piliona tausaga. I lenei taimi, e le suia ai o latou fausaga. O le mea na sa fou io latou olaga o lo latou talaaga a tagata.

E faapefea ona faia e le mauaina o nei meaola? Mafaufau i le vaega.

  1. O le saienisi Eleni anamua fai Aristotle o loo i ai le vaaia e le tagata le mata o le ola i itu uma, e aofia ai i totonu o tagata. E mafai ona mafua ai faamai.
  2. 1546 - fomai Italia fautuaina Girolamo Frakostoro ua mafua ai faamai tagata e microorganisms, manu ninii. Ae peitai, ina ia faamaonia e le mafai ona ma tumau faalogoina.
  3. 1676 - suesueina Antoni van Leeuwenhoek fasi o momono i lalo o le mikerosekope fausia lona lava (o le uluai mikerosekope o lona gaosiga sa matua tele ma foliga mai o se tuufaatasiga o ni faata raznoraspolozhennyh, na ia tuuina se faateleina o le silia ma le selau taimi). O se taunuuga, sa mafai ona ia vaai i le sela e faia aʻe ai le paʻu o se laau. E faapea foi i le vaai atu i se mataua o le vai, na ia manatu tele meaola ninii o loo ola ai i lenei mataua. Nei le siama, lea na ia tuuina atu le igoa "animalkuli".
  4. 1840 - fautuaina fomai Siamani Jakob Henle matua hypothesis saʻo i luga o le aafiaga o le faatupu faamai mai fafo le tagata, o lona uiga e faapea o le siama - faatupu faamai mai fafo.
  5. 1862 - kemisi Farani Louis Pasteur o se taunuuga o suesuega toe faamaonia le afioaga o le microorganisms i le ola siosiomaga uma, o mea faitino, meaola. O lea, ia faamauina i le hypothesis Hyun-Le, ma ua uma ona avea ma se teori, taʻua o le "siama manatu o faamaʻi." Aua o lana galuega, sa tuuina atu le saienitisi le Nobel Taui.
  6. 1877 - Robert Koch faatinoina le auala o le staining aganuu siama.
  7. 1884 - polokalama Hans, o se fomai. O loo ia teuina vaevaeina nei meaola i polokalama-lelei ma polokalama-lelei, e faalagolago i le tali e fai ai le vali.
  8. 1880 - ua faailoa Karg Ebert le mafuaaga o le taifoi - gaoioiga siama e foliga i le tootoo.
  9. 1882 - faailoa Robert Koch le bacillus tubercle.
  10. 1897 - fomai Iapani Kie-shi Shiga iloa le mafuaaga o dysentery
  11. 1897 - faavaeina Bernhard fetoaiga le mea moni e faapea o loo i ai siama causative o faamaʻi i manu e mafua ai lo latou faapau pepe.

O lea la, o le atinae o le malamalama e uiga i siama ma faamai e mafua mai i latou, o le mauaina le malosiaga vave. Ma o aso nei ua uma ona faamatalaina e sili atu i lo le 10 afe sui o prokaryotes eseese. Ae peitai, valoaga o saienitisi fai mai i le lalolagi o lo oi ai e sili atu nai lo le tasi le miliona ituaiga.

Saienisi o prokaryotes

sa naunau i taimi uma siama o sui causative o faamai pipisi i le faasaienisi, ona malamalama i le latou mafai ai ona e foia le tele o faafitauli o le soifua maloloina e le gata i tagata ae faapea foi o manu ma laau. O lea, e faia le tele o le faasaienisi e feagai ma le suesueina o lenei mataupu.

  1. Microbiology - saienisi lautele e faapea o suesue meaola microscopic uma, e aofia ai siama.
  2. Bacteriology - o le faasaienisi o aafia ai i le suesuega o manu ninii, siama, o latou eseese, olaga, tufatufaina ma le aafiaga i luga o le lalolagi o loo siomia i tatou.
  3. microbiology mama - suesueina faiga e puipuia ai mo le atinae o faamai siama i tagata.
  4. Mo tipiga o manu Microbiology - suesueina e le siama causative o faamai pipisi i manu, faiga e foia ai, togafitiga, puipuiga o le pipisi.
  5. Medical Microbiology - iloiloina le aafiaga o le siama i le olaga o tagata soifua uma i le tulaga o vailaau.

I le faaopoopo atu i sela siama o loo i ai meaola faatupu faamai mai fafo unicellular protozoa i tagata, manu ma laau. Mo se faataitaiga, amoeba, malaria parasites, trypanosomes, ma isi. E teena foi o le suesue i Medical Microbiology.

O a siama?

E lua ni nofoaga autu mo le faavasegaina o sela siama. O le mea muamua e faavae i le mataupu faavae o le tuueseeseina o sela microbial eseese i foliga. O lea, i luga o lenei faavae faasoasoa:

  • Cocci po spherical, meaola foliga-polo. E aofia ai foi le tele o ituaiga eseese: diplococci, streptococci, staphylococci, micrococci, sartsiny, tetrakokki. Sui o itu e pei e le sili 1 micron. O lenei vaega e aofia ai le toatele oi latou oe ua taua o le "sui o le faamai o le tagata."
  • Coli, po o siama e foliga i le tootoo. Eseese i se faiga sela uma: masani, faasino, kalapu-mamanuina, vibrio, tipi, curved, filifili. nei siama uma e faatupu faamai mai fafo. Le a le ituaiga o faamaʻi? Toeitiiti lava iloa pipisi uma i le tagata i aso nei.
  • meaola Crimped. Vaevaeina i spirillae ma spirochetes. fausaga helical milo manifinifi, o nisi o ia e manu ninii pathogenic, ma le isi - sui o microflora intestinal masani o manu ma tagata.
  • Branching siama - aupito tutusa tootoo-foliga, ae i le iuga maua ramifications eseese tikeri. E aofia ai Bifidobacteria, ei ai se matafaioi lelei i olaga o tagata.

O le isi faavasegaina o sela siama e faavae i faatinoga i le taimi nei: fausaga RNA, morphological ma meatotino biochemical e tusa ai staining ma isi. I luga o nei mafuaaga e mafai ona vaevaeina siama uma i 23 ituaiga, taitasi lea o le aofia ai se numera o le vasega, tupulaga ma ituaiga.

O foi mafai ona faavasega le microorganisms e tusa ma le auala o le mana i le ituaiga respiratory, o le siosiomaga o lo o nofoia ma isi.

O le faaaogaina o siama i tagata soifua

Faaaoga microorganisms tagata ua aoaoina mai talu lava taimi anamua. Mai o latou itu sa mautinoa lava le talosaga ma le loto, ae na o le finauga mai natura. O lea, mo se faataitaiga, e gaosia ava malosi, na tupu faagasologa fermentation.

I le gasologa o taimi ma le tatalaina auala o le olaga o nei meaola laiti, ua aoaoina tagata e faaaogaina atoatoa i latou e o latou manaoga. e mafai ona faailoa mai le tele o vaega o le tamaoaiga, o le sootaga vavalalata i le paiolo. Siama faaaogaina:

  1. I le gaosiga o meaai: tao pastries ma le areto, uaina, oloa susu ma isi.
  2. tuufaatasia vailaau: siama maua acids amino, acids faatulagaina, polotini, vaitamini, lipids, fualaau, enzymes, pigments, acids nucleic, sugars ma isi.
  3. Vailaau: fualaau faasaina faaitiitia microflora siosiomaga lotoifale, fualaau ma isi.
  4. Faatoaga: sauniuniga mo le laau tuputupu ae ma le togafitiga o manu, siama leo, faatagaina e faateleina ai le fua, susu fua ma fuamoa gaosiga, ma isi.
  5. Siʻosiʻomaga: microorganisms nefterazlagayuschie ona iloilo toega faatulagaina ma inorganic siomia ai le auala e faamama ai.

Ae peitai, e faaopoopo atu i le aafiaga lelei o le faaaogaina o siama, o tagata e le mafai ona aveesea o le le lelei. Ina ua maea uma, o nisi siama faatupu faamai mai fafo o faamai tagata? Sili ona faigata, matautia ma o nisi taimi lamatia. O le mea lea, o lo latou tiute i le natura ma le ola o le tagata itulua.

manu ninii Pathogenic: a aotelega aoao

E tauaveina e manu ninii pathogenic e mafai ona mafua ai pepa solo faaleagaina ma faiga okeni lotoifale i tagata ma manu. I lona fausaga i fafo ma totonu, latou te le o ese mai siama aoga: fausaga celled ufiufi i se atigi mafiafia (sela pa) fafo mucic faanunumi i se pusa gafa faaletusitusiga lea e puipuia mai faʻamalūga mai totonu o le 'au ma faamagoina. O mea tau kenera e tufatufaina i totonu o le sela i le tulaga o filifili DNA. I lalo o tuutuuga matuia, e mafai ona o le faia o spores - pauu atu i se tulaga o le torpor i ai le malologa faagasologa taua i luma o resuming tulaga lelei.

Siama o le causative sui o faamai lea ola tagata? O i latou e faigofie ona auina atu e droplets airborne, e fesootai tuusao pe e fesootai ma mucosal paʻu tatala. O lona uiga e mafai ona taʻua faatupu faamai mai fafo auupega o le faatafunaga vaega tele. Ina ua maea uma, e mafai ona mafua ai le faamai atoa, pandemic, epiphytotics epizootic ma isi. o, o le faamaʻi lena, e aofia ai le atunuu atoa, lea e faatiga ma laau (epiphytotics), ma manu (faamai epizootic) ma tagata (faamai).

Ae paga lea, e le ituaiga uma o tagata suesue i le atoatoa o le tagata. O le mea lea, e leai se faamaoniga e faapea i so o se taimi ua lē o so o se siama, e le iloa e tagata. O lenei tuu tiutetauave sili lava i microbiologists, suesue ma virologists faafomai.

O le a faamai e mafua mai i siama?

E tele ituaiga faamai. e le gata o lenei e faailoga nisi o tagata lautele. Ona siama e mafai ona aafia ai e le gata i manu, ae faapea foi aano o le tino laau. O le mea lea, faamai uma, lea ua mafua mai i latou, e mafai ona vaevaeina i ni vaega.

  1. pipisi Anthroponotic - oi latou e tulaga ese i tagata ma le siama e mafai e matua i le va o latou (faatupu faamai mai fafo o tagata). Faataitaiga o faamai: taifoi, kolera, smallpox, misela, dysentery, diphtheria ma isi.
  2. faamai Zoonotic - e siama lea e tupu i manu ma o le a latou tauaveina i latou lava, ae peitai i so o se auala e mafai ona aafia ai se tagata. Mo se faataitaiga, faiga laiti iniseti po o isi manu, manu i le fesootaʻi ma le paʻu ma le auala respiratory o le tagata o loo i ai se faaliliuina atu o spores siama. Faamai: glanders, anthrax, mala, tularemia, vālevale, vae ma faamaʻi gutu.
  3. siama Epifitoznye - o se laau faamaʻi e mafua mai i siama. E aofia ai le pala, blotch, tumors, mu, mala siama ma isi faamai siama.

Mafaufau i le faamai o le tagata e mafua mai i siama. O i latou e sili ona taatele. O i latou oe na latou aumai i le tuanai ma le tele ai o le faanoanoa ma faafitauli i tagata.

siama tagata

faamai o le tagata e mafua mai i siama, na mafua ai pea le tele o le faaleagaina ma le le faaleagaina o le soifua maloloina o tagata. E sili ona taatele ma le matautia o i latou ua taua e faapea:

  1. Mala - a matautia upu i tagata mullion Ages ma le Renaissance. ua fai mai le faamai le faitau afe o olaga. Muamua mala maʻi sa tantamount i le oti, tatou te lei fausia se ala o le tui ma fofo o lenei faamai matautia pipisi. Lenei, o le faamai e tupu i nisi o atunuu o le teropika ma e matua zoonotic amio.
  2. Erysipelas - o se faamai o manu, e matele puaa, moa, mamoe ma solofanua. Faaooina atu i tagata. Valaau ai faamaʻi e mafua siama, lea Erysipelothrix igoa insidiosa. o tau faamaʻi faigofie, ua fefe nei faatupu faamai mai fafo o le susulu o le la tuusao, maualuga le vevela ma alkali. Le taimi nei, e le taatele le faamai. O le foliga mai o foci e faalagolago i le uelefea a le manu.
  3. Diphtheria. faamai matautia o le tamaitusi respiratory pito i luga, e aumaia se faafitauli malosi loto. I aso nei e fai si le masani ona o le ua faia o tui puipui i le amataga o atinae tamaitiiti.
  4. Dysentery. Mafua ai faamai siama, o le igoa o Shigella (Shigella). Le puna o le siama o tagata maʻi e mafai ona auina atu siama aiga, aqueous po o le pine (e ala i le gutu) i. Sili ona aafia ai fanau. Maʻi ma dysentery e mafai ona avea le tele o taimi e faapea foi puipuiga mausali i le faamaʻi ua faia tumau.
  5. Tularemia - e mafua mai i le bacterium Francisella tularensis. Lava Hardy, e tetee atu i le vevela, siama tuutuuga le siosiomaga. Togafitiga o faigata, e atiina ae atoatoa.
  6. Fatafata vaivai - taʻua wand a Koch. A maʻi lavelave e aafia ai le māmā ma isi totoga. ua faiga fofo ua atiina ae ma lautele faia ae atoatoa aveesea tumau pea le faamai matūa mou.
  7. tale Whooping - se siama e mafua mai i le bacterium pertussis Bordetella. Faamatalaina e ala i le faaali mai o le osofaiga malosi o coughing. Tui i amata.
  8. Syphilis - o se siama taatele pipisi atu i ni fesootaiga tau feusuaiga. Sa Ia valaauina spirochete trypanosomes faatupu. E aafia ai le measā, mata, paʻu, tutotonu neura, ponaivi ma sooga. Togafitiga i fualaau, iloa vailaau.
  9. Gonorrhea - faapea foi syphilis, o se faamai o le senituri XXI. O le faasalalauina atu o le fualaau feusuaiga. Mafua mai i le siama - gonococcus.
  10. Tetanus - e mafua mai i se laau Clostridium tetani, o loo faamatuu mai le toxins malosi i le tino o le tagata. O lenei tau atu i le matautia cramps ma faapuupuuga e lē pūlea musele.

O le mea moni, o loo i ai isi siama ma faamai tagata. Ae o loo lisiina e sili ona taatele ma matuia.

manu ninii manu

O le faamaʻi i manu e sili ona masani ai, lea e mafua mai i siama e aofia ai:

  • botulism;
  • tetanus;
  • pasteurellosis;
  • colibacteriosis;
  • mala bubonic;
  • glanders;
  • melioidosis;
  • yersiniosis;
  • vibriosis;
  • actinomycosis;
  • anthrax;
  • vae ma faamaʻi gutu.

i latou uma mafua ai siama faapitoa. Faamaʻi tele lava ina mafai ona faaooina atu i tagata, o lea e matua matautia ma matuia. O le faiga autu e taofia ai le salalau atu o sea faamai - Ua le tausia o manu i le mama, tausiga ma le faaeteete o latou, e faaitiitia ai le fesootaiga ma le maʻi.

laau manu ninii

I totonu o le manu ninii leaga e ona le faiga o le aʻa ma shoots o laau ma o lea e mafua ai le faaleagaina matuia i faatoaga, o le o le sui nei taatele:

  • Mycobacteriaceae;
  • Pseudomonadaceae;
  • Bacteriaceae.

Laau faamai e mafua mai i siama e mafua ai le pala ma le oti o le nei o vaega o laau atiina ae:

  • aʻa;
  • tuua;
  • e mafua;
  • fua;
  • inflorescence;
  • faatoaga aʻa.

O le, e mafai ona aafia ai le laau atoa i le sooupu. E tele lava ina mafatia mai e le totoina o faatoaga, pateta, kapisi, sana, saito, aniani, tamato, Rustica, vine, o laau ma isi fua eseese fualaau aina, fualaau faisua, ma fatu o laau.

Le faamai autu e aofia ai:

  • faamai siama;
  • kanesa;
  • nofoaga siama;
  • pala;
  • wildfire;
  • bacteriosis basal;
  • mala afi;
  • pala mama;
  • blackleg;
  • gummosis;
  • bacteriosis tusitusi;
  • bacteriosis uliuli ma isi.

Le taimi nei, botanists ma faatoaga ua galulue malosi microbiology e sue se oloa puipuiga laau mai nei puapuaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.