Soifua maloloinaVai

Food siama ma ona i: auga, togafitiga ma puipuiga

Meaai ona i ma siama o le mafuaaga o le gasegase tagata. A faapotopotoina tele o le faatupu faamai mai fafo tupu toʻilalo tino se vaega tele o tagata. Iloiloina le faafitauli o le siama, e talafeagai ona amanaia tulaga lamatia uma ma taofia ai faamaʻi.

faafitauli faaleagaina

pipisi meaai eseese mai le ona i ua faigofie ona pasia microorganisms siomia ai le lē tausisia o tulaga faatonuina o le tumama. Ina ua avea le salalau o le siama, maʻi e tatau ona auai tagata tomai faapitoa. E tatau ona taofia ai, aemaise lava pe afai o le maʻi na tupu i faalapotopotoga aoga faataitai ma le aoga.

O le tulaga matautia o le tulaga, pe a iai se pa'ū i le puipuiga o le tino. O le faiga sao o le tagata misi isi faatupu faamai mai fafo, fatuina lelei aiaiga mo le mauaina o faamai faaumiumi. O nisi siama mafai ona tumau ai i totonu o se olaga atoa. Practical mea na tutupu na fesoasoani e foafoa ai le fuainumera morbidity, e tusa lea o loo faamatilatila le mafuaaga autu o siama.

faamatalaga autu

Faatupu faamai mai fafo e mafua ai maʻi foodborne, e faalagolago i le ituaiga:

  • siama manu matautia - zoonoses.
  • Mafua ai maʻi na o tagata - anthroponoses.
  • ituaiga fefiloi o microorganisms - zooantroponozy, o tagata aafia i le lafumanu.

eseese o siama meaai, faalagolago i lo latou faatupu faamai mai fafo ua mafua ai:

  • zooantroponozy faaoso brucellosis, mala, anthrax;
  • anthroponoses mafua dysentery, kolera, i le fiva taifoi.

Atonu e le i ai uma o manu ma tagata faailoga o le maʻi, ae i le taimi lava lea e tasi tauaveina siama. E masani lava siama e tupu e ala i lē siakiina susu po o aano o manu.

Faasoasoa maʻi:

  • tupuaga siama: maʻi foodborne - ona i, onana ai - o le taunuuga o le aai i meaai ua faatumulia i toxins;
  • e lē o ni siama.

Sii i luga le siama e mafai ona na o ia mai le oloa aafia. Ae o le tagata lava ia avea o se e feaveai. I luga o le ea, e mafai ona ola e sili ona microorganisms. Vagana ai, latou te le pogai. E maua i le tino o le ola, sa latou agai atu i se pepa faatumu toaaga.

punaoa malaise

Mafua microorganisms maʻi foodborne le oi ai i se pepa faatumu toaga i meaai, pe afai e leai se tulaga lelei. I maualuga le vevela o le amata ona uluola siama. Uunaia o le tuputupu ae o le itu taua nei:

  • sūsū tumau;
  • le afioaga o le fungi, fefete, alava meaai;
  • siosiomaga matagofie - o le siama provocateur sili;
  • toxins e pei o botulism, e masani ona maua i le apa mea e 'ai i le fale, moa;
  • i oloa susu ma aano o manu, o loo i ai sosisi salmonella.

Afai noatia i iloiloga nei oloa, e mafai ona aloese ai mai le tulaga lamatia o le siama. O nei oloa faatupu faamai mai fafo e atiina ae vave i le vevela mafanafana. E oo lava mo se itula i lalo o le la aano o manu ma fua o punaoa o contagion. Meaai ona i ma pipisi tupu i le taimi e tasi.

pipisi Intestinal e foliga tulaga ese:

  • faatupu faamai mai fafo ina ua uma siama e mafai ona pasi faataamilo i tagata, ona i tupu ona o le faatupulaiaina o le toxins i le meaai;
  • pipisi ua i ai i so o se oloa - ma vetea neporchenom;
  • e mafai ona na o mea oona tagata lava e tasi meaai faaleagaina;
  • tumau e mafai ona siama faamautu i le tino o le tagata, ma tuuina atu lava ia lagonaina i ni nai aso;
  • faaleagaina matauina vave, i totonu o se silia i le tolu itula;

Mai le tasi oloa e mafai ona vave maua le malaise tagata e toatele.

faailoga masani o le siama

Lagonaina o maʻi ni nai itula ina ua uma ona 'ai e mafai ona faailoa mai ona i. ua taunuu i le tino se maʻi meaai. O auga o nei tulaga:

  • Dizziness.
  • Faasuati.
  • toto faateleina.
  • Cramps i le manava.
  • Flatulence.
  • Manavatatā, vaivaiga aoao o le tino.

O le onosai o se seti o ituaiga o gasegase pe a latou iloa maʻi matuitui foodborne. Manavatatā mafai ona tupu tele mulimuli ane, e faalagolago i fafo itu ma le faasalaga o le faatupu faamai mai fafo i oloa. O le uluai faailoga o le ona i avea le leai o se manao. Manava e amata ai ona avea fulafula. Foliga tulaga tiga, leaga pe a savali.

I ni nai itula mulimuli ane e oo mai le solofaga faateleina spasms intestinal. e oo atu faaumiumi Tagata manava tatā. I lenei vaitaimi, o loo tauivi ma togafitiga faailoga o ona i. Ina ua mavae le mafutaga faafouina o siama foodborne, o le faailoga o loo taumafai e faaleleia ma faia se suesuega o le onosai mo le faaaogaina o meaai e matitiva-lelei.

I le tele o tulaga, o le faailoga masani o le puapuaga o le tutusa o tagata uma. Ina ia mafai ona faatuina ai le mafuaaga moni o le ona i le a manaomia ona e faia ai suʻesuʻega fale suesue o le mea moni. E aunoa ma lenei faiga, o le a mafai ona leai se fomai e tuu i le vaaiga saʻo.

microorganisms Pathogenic i le suāsusu

O le pipisi ona i tulaga sili ona soo o le meaai matauina i le suāsusu lelei e ma lona igoa. O le tulaga masani lava ona oo mai i le gaosiga o le atunuu, o le gaosi o lo o umia pea e mataituina faavaitaimi. Le sueina o tusi ua fuafuaina o le manu, lea sa i ai se suiga o le tuufaatasiga faaletino ma vailaau o le susu:

  • Ina ua matauina le fatafata vaivai faamaʻi faateleina i le tino gaʻo ma faaitiitia iunite tau porotini. O le tofo o le susu māi.
  • Brucellosis faamai tau le iloa, susu tumau pea.
  • Faafitauli taʻimua leukemia i se faateleina o le gaʻo, solids atoa. Casein ma lactose faaitiitia. maua manu Onosai se numera tele o sela papaʻe toto.
  • Ina ua le faamai FMD susu leaga e maua i le iokutu. Grow sela papaʻe toto, o le aofaiga o le gaʻo. O le tofo o le inu oona, faaitiitia ai le tuuina atu o oloa manu.
  • O faamai o mastitis, faaleagaina foi le oloa susu. O se faateleina o le sela papaʻe toto i le susu.

Ona i maua auga e avea o se tulaga o ona i ai, ae faigofie ona latou auina atu i tagata o loo siomia ai. Microorganisms uluola i oloa ma i le tino o le tagata. O lenei malaise e faigofie ona le mautonu, e manaomia se suesuega atoatoa mo se auga saʻo.

Iloa faaleagaina le susu i luga o mafuaaga nei: le ituaiga o globules gaʻo i luga o le vai. faailoa laina lapotopoto soifua maloloina masani o se fagafao. foliga faaletonu o le solia fofoga le talanoa e uiga i le suia o le tuufaatasiga. Ae peitai, o tauaveina le auiliiliga ave fua i le tala a le seasonality, faapea foi ma tuutuuga malolo o le povi.

a ituaiga o malaise

e mafai ona mafua ai meaai pipisi viral e siama eseese. e le gata latou pipisi atu i isi, ae faapea foi mo le onosai. ua faasalalau atu le siama i totoga o loo i totonu. Pauu atu i le manava, loto ona, o loo teuina i totonu o le airways luga.

Atonu ei ai aʻe siama e aafia ai le mama ma le faiga bronchial. Le okeni totonu rotavirus taatele. faailoga manino o faaletonu bowel, ei ai se malaise aoao. ua suia le manava tatā e flatulence ma manava masuasua. Masani ona oso aʻe le vevela o le tino, o le faai mumu matauina. Tiga ina ua faaumatia se meaai. O le tino o spasms feverish.

O ituaiga nei o siama:

  • O nei Vaega A rotaviruses
  • Enteroviruses.
  • Reovirus.
  • Adenoviruses.

ua faavaeina vaega uma e ala i tofotofoga fale suesue. O mataupu faavae o togafitiga e toetoe lava tutusa, ae ua taitoatasi filifilia le togafitiga mo siama taitasi. O se laasaga taua i le faamalologa o le fuafuaina o le puna o faamaʻi ma ona aveesea atoatoa. ituaiga i luga o le o mea uma o loo taʻua i faapitoa le finafinau o faaputuputu vai. O nisi ituaiga e oo lava i tetee le togafitiga vevela ma vailaau.

E faapefea ona aafia?

Food pipisi intestinal se ala masani auina atu o se tagata soifua maloloina:

  • Solia o tuutuuga o le gaosia ma le teuina o oloa meaai.
  • O le lē mafai ona tausisia tulafono faatonutonu mama, e masani ona tupu i totonu o fanau talavou.
  • O le le lava o le pulea o le tino tulaga ina ua uma ona auai i le vaega tele o mea na tutupu ao lei ulufale atu i le aoga, aoga faataitai.
  • Na pau lava le ala ona i tagata o tui tuufofoga o siama. Na ala mai i le gutu e tupu ingress o microorganisms i le loto ona. Latou atiina ae i totonu o se pepa manifinifi, pea alu ifo i lalo isi.
  • O le tagata maʻi feces sili atu nai lo se miliona manu ninii pathogenic. O le mea lea, i le vaitaimi o le siama matuitui E fautuaina le a taulai atu i taualumaga o le tumama.

siitia pea lima palapala maʻi foodborne. masani ona maua i faamaʻi i totonu o le grubby tagata ma tamaiti ona latou malamalama i le taua o le faafitauli po o le amioga lē taunapa o matua. ua faaooina atu siama itiiti e droplets airborne.

E tuusao fesootai ma fagafao pesi o ona i pipisi matauina i nuu i tua. tupu faamaʻi i le tautotogo ma le tautoulu. I totonu o le meaai ituaiga malosi o siama ma siama o se taimi umi. Pe a talafeagai teuina ma le tagofia o le oloa e amata ai le tuputupu ae o microorganisms pathogenic.

'Ai aano o manu mai le fata o le maketi i le lotoifale, oloa susu mai aiga patino, e mafai ona piki i luga e le gata rotavirus po o siama siama. e parasites matautia mafai ona ola i le aano o le tino o se fagafao, latou mafua ai faamai sili matautia.

Adenoviruses tumau ina ua mavae le onosai mo le faaaogaina faaletagata lava ia, fufuluina o ipu, moega. A pupuga faatasi gasegase matuitui i le suʻia ai, e sili ina ia tausisi i tulafono saʻolele o le tumama.

vaega matuitui

faamaʻi matuitui faamatalaina i le vaitaimi o le faaitiitia o le soifua maloloina atoa o le tagata. Tamoe tulaga o ona i lava na taitai atu ai maliliu. e tatau ona tauaveina se fesoasoani faafomai mai i se taimi vave. E avea o se toe auala lea e laveai avea le olaga o le onosai a lavage gastric ma bowel fofo faapitoa.

Ina ua mavae ua aveesea faatasi le taualumaga ma le faatupu faamai mai fafo aoga. O le mea lea, e toe foi i se microflora maloloina faaaogaina togafitiga mamana i le vaitaimi o le toe faaleleia. O le vaitaimi aupito sili ona mamana o le faafitauli tulai mai i totonu o le itula muamua ina ua mavae siama. Afai auga te le mou mo le sili atu i le 7 aso, o le onosai e manaomia faamalosia hospitalization ma le togafitia o faalavelave tutupu faafuasei e faaumatia faatupu faamai mai fafo.

Uma o ona i e faasaga i le seʻi o le vevela o le tino maualuga sili atu nai lo le 38 tikeri. Ua muimui le onosai o chills, auga feverish, toilalo i meaai fou. O le a ia manaomia meaai, faia o vailaau. Emetic tulaga faatasi ai ma le manava tata pea. E mafai ona tatalia le o tagata uma, o lea e sili ona afaina sili e iloa ai le lagolelei i le falemai.

tutupu tiga i le ulu, manava, manava. E mafai ona a tale, foliga tiga faai, osofaiga allergic. faagasologa inflammatory uma ua tuuina atu faatasi ma le faalavelave o le faiga lymphatic. Nodes malena ae iloagofie. I le taimi lea, tumau latalata i le onosai e mafai ona matautia, o le siama e faigofie ona pipisi atu i mea i aso uma.

Le ala e taulima: auala lautele

Puipuia o le maʻi foodborne amata i tulafono lelei le tumama mo le tausia o lafumanu. Faaeteete filifili meaai, faatuatuaina na gaosi faamaonia. I le vaitau o le mafanafana ma le faaeteete gauai e suia le lanu o aano o manu fou i lanu pogisa.

le tatau ona faaaogaina meaai tuai e pei lava o mea e manaomia o kuka. mea vela e sili ona saogalemu pe a faaaogaina, ae e le mafai ona teuina mo se taimi umi. O le oloa ua aafia ua faaumatia e le disinfection, lafoaia faigofie i le taʻimua eleele i se amataga o ona i ai i le eria.

e le gata e tetee siama i vailaau metotia sterilization mo aano o manu, ae taofia foi i le taimi o falai. E tusa ai ma le fuainumera o faamai, o siama ma tumutumu ona i meaai i le taumafanafana. tau vevela e uunaia ai le tuputupu ae o microorganisms pathogenic.

fagatuaga vailaau

Ina ia aveesea le faafitauli o sauniuniga matuitui meaai inhibited siama. Togafitiga tofia vave i le faailoga muamua o le onana ai. sui Pharmaceutic fuafuaina ina ia faaitiitia ai le faasalaga o le faatupu faamai mai fafo i le gāʻau. Gasegase tofia faʻatasi tele inu mafanafana ma fualaau faasaina: faagaoioia carbon, "Polisorb", "Enerosgel". Latou mitiia siama ma siama, ma tuua ai fua le tino.

Ua fautuaina ona i vaivai e mafua ai se ata gag e aveese le mafai ona iʻu meaai. Mo le lavage gastric e faaaoga ai se fofo vaivai o permanganate potassium. I ni nai matatioata o tupe fesoasoani i le faamamaina o le lalolagi o le tino. amioga tutusa i ai fualaau faasaina i ona po nei, "asiasi taamilo", "Regidron".

e tatau ona faafoeina Tofiaina o fualaau mamana ina ua maea se suesuega atoatoa o le tino e ala i metotia fale suesue i le falemai. O le meafaigaluega sese a taitai atu ai le aulama mulimuli ane e sosoo ai o pupuga po o siama e aiga. O loo i ai faailoga o le siama foodborne, i le foliga mai o lea e le mafai ona faatuai le hospitalization. E aofia ai le toto i le nofoa, tale paroxysmal, faalapotopotoga vevela i luga 39 tikeri, le leai o se malamalama ma lili.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.