Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Nai lo le tausia o se siama intestinal i tamaiti ma tagata matutua?
O fa'ama'i pipisi o le tuila'au o se vaega o fa'ama'i e aafia ai le gastrointestinal tract. O se tagata matua, o lona tino e matua puipuia, e vave ona a'afia i ia ma'i. Ae o le soifua maloloina o le paluga latou te mafai ona afaina tele. Afai e le maua e le tamaititi le fesoasoani faafoma'i taimi, ona le mafai ai lea e se tino vaivai ona foia se ituaiga faafitauli. I nisi tulaga, o le fa'ama'i pipisi e oo lava i le oti. O le mea lea, e taua tele le aua le fa'atagaina na o na fa'ama'i. O se tagata matua e na o le tatau ona ia iloa le mea e togafitia ai se fa'ama'i ile ma'i. E le gata i lea, e taua le malamalama e na'o se tagata tomai faapitoa e mafai ona tu'uina atu fesoasoani talafeagai.
Uiga o pathoces
O le a le tua o lenei igoa? E fa'apefea ona fa'aalia le ma'i ma pe faapefea ona togafitia se fa'ama'i pipisi?
Toeitiiti lava o tagata uma o lona olaga e feagai ma se faamai, o nisi taimi e matautia tele. I le uma, o lenei kulupu e aofia ai le tele o ma'i pipisi, lea e i ai se aafiaga leaga i le galuega o le mea e gaosi ai mea'ai. O mafuaaga o siama o siama, siama, toxins. O fa'ama'i e eseese i le umi o le vasega ma le mamafa o fa'amaoniga. Mo se fa'ata'ita'iga, o fa'ama'i pipisi o le staphylococcal e vave lava ona togafitia, lea e le mafai ona ta'ua e uiga i se fa'ama'i pei o le kolala.
O fa'ama'i pipisi sili ona matautia i le taumafanafana. O le pito i luga e feso'ota'i ma le fa'aaogaina o vai e le'i fa'afefeteina, palapala eleelea, suamalie le fufuluina fualaau faisua, fualaau, vine. E le gata i lea, i le vevela, i'a, aano o manufasi, ma mea'ai susu e matuia tele. O avega o le siama o iniseti foi. O le mafua'aga lea e masani ai ona tula'i mai le fesili: pe fa'apefea ona togafitia fa'ama'i pipisi i le sami? E toetoe lava a le mafai ona fuafua togafitiga e aunoa ma se su'ega. Talu ai ona o vailaau e tatau ona ave e fa'afetaui ai nisi o ma'i. O isi fa'ama'i mana'omia se auala ese'ese.
Mafuaaga o ma'i
O tagata e fiafia i auala e togafitia ai fa'ama'i pipisi o tagata matutua po'o tamaiti e tatau ona malamalama o ia ituaiga o ma'i e sili atu ona faigofie ona puipuia nai lo le vaavaai mo auala e taulimaina ai. I lenei tulaga, aloese mai ma'i e le faigata tele pe a ono foliga mai. Puipui oe lava ma lau pepe mai le atina'eina o togafitiga e mafai ai ona e malamalama i le faiga o siama.
O le mafua'aga autu e mafua ai le fa'aalia o ma'i o le intestinal is contact with a person infected. O sea tagata na te tu'ufa'atasia i le siosiomaga o ma'i o le fa'ama'i ma le fesuiaiga o masini, feces, i nisi o taimi ma le faanatinati.
Auala o siama:
- Oral-fecal. O le fa'afitauli e tupu i le vai po'o le mea'ai. O le tele o togafitiga e sili ona puipuia i tulaga o le siosiomaga.
- Aiga. O punavai o fa'ama'i pipisi e mafai ona avea ma mea fa'aletupe. E le gata i lea, o nisi taimi e tupu ai siama pe a uma ona ta'ele i totonu o vai vai. Ole taua e tatau ona faia ile le tausisia ole tumama. O lea faiga fa'avae, e pei o le fufuluina o lima, e mafai ona fa'aitiitia le lamatiaga o fa'ama'i i taimi.
- Faase'e i luga o le ea. O nisi o fa'ama'i viral e mafai ona tu'uina atu e ala i le tale, fa'afefe.
Le tele o fa'afitauli i tamaiti e togafitia. O le mafua'aga lea ua matua fa'amalosia ai le fesili: fa'apefea ona togafitia fa'ama'i pipisi i tamaiti? E masani lava o lo'o i ai se ma'i i pepe ua leva, pepe o lo'o i luga o le fafaga fa'amalosi, ma le le atoatoa ma le fa'ama'i o le tino.
Ae peitai, o tagata matutua matutua o mafatia i fa'ama'i pipisi. O le vaega a'afia e aofia ai le faitau aofa'i o tagata matutua, tagata gasegase ma ma'i o le gastrointestinal tract, tagata o lo'o mafatia mai le ava malosi.
O fa'apogai autu o fa'ama'i o ma'i
O le tele o siama ma siama e mafai ona fa'aosofia ai uiga le lelei. O le foma'i, a'o le'i togafitia le fa'ama'i gastrointestinal, o le a iloa ai po o le fea pathogen na mafua ai ona ma'i. I le uma, o le togafitiga e fa'avae atoa i le malamalama i le mafuaaga o le ma'i.
O le mea lea, e tele ituaiga o fa'ama'i pipisi e iloa:
- Va'aia o le inisinia. Ona o lenei ituaiga e aofia ai: salmonellosis, dysentery, yersiniosis, ehsherihiozom, campylobacteriosis, o siama matuitui intestinal (AII), faaonoono e Pseudomonas aeruginosa, Clostridium, Klebsiella, Proteus, ona i staphylococcal, i le fiva taifoi, kolera, botulism.
- OCI o le natura viral. O nei fa'afitauli e mafua ai rotaviruses, enteroviruses, adenoviruses, leoviruses, coronaviruses.
- Manua o le intestinal afaina. E masani ona faaosoosoina e Candida.
- Fa'ailoga fa'apitoa mo le togafiti. O nei fa'ama'i o giardiasis, amoebiasis.
Uiga iloga
E mafai ona fa'aalia i totonu o le 6 itula - 2 aso talu ona fa'ama'i. Ua i ai i luga o se fa'ata'ita'iga e ono mafai ona masalomia, pe o le a le togafiti o lo'o feagai ma le tagata ma'i. Ma o lenei mea e fa'ateleina ai le malamalama i mea e togafitia ai fa'ama'i pipisi.
E toetoe lava o so'o se fa'ama'i e ulu atu i lenei vaega e mafua ai le lua fa'amalositiga tetele:
- Iniseti-to'ila;
- Va'aia.
Mafaufau i ai.
Iniseti-toxicity e mafai ona fa'aalia:
- Fa'ateleina le vevela. I nisi o ma'i, o le thermometer e faaalia ai le 37 ° C. O nisi taimi o lo'o i ai le suppermia (i luga o le 38 ° C). Ae o nisi gasegase e mafai ona tupu e oo lava i le vevela masani po'o se fa'alauteleina i taimi pupuu. Mo se fa'ata'ita'iga, o le mea mulimuli o le uiga o le siama staphylococcal.
- Faailoga o le inisua. O le tagata gasegase e mafai ona maua vaivaiga, aches, nausea. Fa'asaga i tua o le hyperthermia, o le vomiting e masani ona tupu.
O le fa'aleagaina o le tui e fa'aalia ai ia lava i auala eseese. Ae ui i lea, o lo'o tutusa foi le tutusa o faailoga. O le iloa o le mea na afua ai le ma'i, e faigofie ona e filifilia le mea e togafitia ai le fa'ama'i o le tui.
O fa'amatalaga nei o le ma'i pipisi e mafai ona matauina i se tagata ma'i:
- Gastritis. O le tiga e tupu i le vaega o le manava. O se tagata e fa'aauau pea le gaioiga. Vomiting e mafai ona fa'aosoina ai so'o se mea'ai ma inu ai foi se vai. Na te aumaia se fesoasoani laitiiti. I le avea ai o se tulafono, o le vomiting e tele. O nisi taimi o le manava manava e feso'ota'i. Ae ui i lea, o lenei mea mata'utia e le masani ona matauina.
- Gastroenteritis. O le tiga o le tiga e aofia ai le vaega o le manava ma le eria lata ane. O le faamai e mafua mai i le vomiting, o se nofoa tafe (vai). O le lanu o le nofoa e mafai ona ta'u mai ai se togafitiga. I le salmonellosis, e lanumeamata, ma i le tulaga o escherichiosis - malamalama enaena. E tele taimi e aofia ai meaai e le'i fa'aaogaina, kulupu.
- Enteritis. E na o le solia o le nofoa. I lenei tulaga, o le manava manava o le suavai i le natura.
- Gastroenterocolitis. O le tagata gasegase e feagai ma le manava fa'apitoa (e le maua ai le toomaga), tiga fa'ama'i tumau (tufatufa le natura) ma le le mautonu i le taimi o le fa'ato'ilaloina. O nisi taimi i totonu o le nofoa o lo'o i ai mea fa'afefiloi o le toto, kulupu.
- Enterocolitis. O loo faamatalaina i le tiga i le eria lona manava atoa, Fata soo.
- Kolitis. Fa'alavelave fa'afuase'i e tupu i le pito i lalo. O le tele o taimi e maua ai i le agavale. O le vevela e tiga tele, o le nofoa e aofia ai mea le mama o siaki, toto. Toesea le gaogao e le aumaia. E masani ona i ai ni faanaunauga sese mo le faatoilaloina.
O le a le mea e ta'u mai e le fa'amaoniga? E masani lava, e sa'o le fa'amalamalamaina o togafitiga:
- I le salmonellosis, e iai gastroenteritis, gastroenterocolitis ma enterocolitis.
- O le ma'i pipisi e mafua mai i le enterocolitis ma le colitis.
- Escherichiosis fa'atasi ma gastroenteritis.
- Ma mo le kolela e fa'amaonia e le enteritis.
Vaega o togafitiga i pepe laiti
Ae paga lea, e le mafai e le pepe ona fa'amatalaina le mea e tiga ai ia te ia. O le mea lea, e tatau i mātua ona mata'ituina ma le fa'aeteete so'o se suiga i le amio o le pa'u. I le uma, o nisi o fa'amaoniga e ono fa'aalia ai le atina'eina o le OCI.
E tatau ona totogi le fa'aeteete i faailo nei:
- Fa'alēaogaina meaai. O se faailoga lenei e sili ona mata'utia. Ae maise lava pe a mae'a ona 'ai, e le na o le fuga e aliali mai, ae o le vomiting foi e tupu.
- Manatu. E le to'a le pepe, e le moe lelei. I le taimi lava e tasi na ia tafe ai i ona vae ma toso i latou i lona fatu.
- Totoina. O Colic o se mea e sili ona taatele mo pepe faatoa fananau mai. Ae ui i lea, i fa'ama'i o le intestinal, e fa'aauau ona fa'ateleina.
- Vomiting. O lenei faailoga atonu e le o iai. Ae afai o le pepe o le a vavao, ona tatau lea ona mataala le tele.
- Lulu. E mafai ona tula'i mai le 37 i le 39 ° C. E leai se tulaga e tatau i se tasi ona filifili i se auala tutoatasi le auala e togafitia ai fa'ama'i pipisi i tamaiti. O le aia tatau a tagata tomai faapitoa. O ia fusi e tatau ona i lalo o le vaavaaiga a foma'i.
- Tatala. O le nofoa e sili atu ona masani. E suavai. E tele taimi e aofia ai kulupu, meaai e le fa'aaogaina, toto veins.
E masani ona fesili matua ia i latou lava le fesili: pe fa'apefea ona togafitia se fa'ama'i pipisi ile pepe? E fautuaina malosi e foma'i le le faia o ni fua e fa'afetaui ai foma'i e aunoa ma se tofiga. E tatau ona e iloa o taunuuga o ma'i, e pei o le fa'ama'ava'aina, pa'u o le mamafa, atia'e vave i tamaiti laiti. O nisi taimi o ni nai itula. O ia tulaga e sili ona matautia mo le soifua maloloina o le tamaititi ma lona ola. O le mea lea, na o le tasi le auala mautinoa o le fa'afeso'ota'i vave lea o foma'i.
Faailoga e mana'omia ai se asiasiga vave i foma'i
O le mea e leaga ai, o le tupu mai o le manava o le manava e seasea manatu i ai e mana'omia le fa'atalanoa o se foma'i. E masani lava o tagata, e tusa lava pe latou te le malamalama i taimi uma i le auala e togafitia ai fa'ama'i pipisi o tagata matutua, taumafai e taofi le manava ia latou lava. O nisi taimi o sea ituaiga taualumaga e mafai ona avea ma ni faafitauli ogaoga.
O se asiasiga faamalosia i se foma'i e mana'omia ai se tulaga:
- Le fa'amaoniga o lo'o i luga i tamaiti a'oga;
- Tomai i tagata o lo'o matutua (sili atu ma le 65 tausaga);
- Mafa'aiga manava i se tagata matua (silia ma le 5 taimi);
- O le toto i totonu o le nofoa;
- Fefe fa'atasi ma le vomiting, manava;
- Fa'asalaga fa'aletonu i le manava;
- Malosi malosi ma ta'u mai vaivaiga;
- Fa'asaga i le gasegase o gasegase masani.
Lelei o Tamaiti
Nai lo le tausia intestinal viral siama i fanau? E taua tele mo ulua'i faailoga e valaau ai se foma'i. E le gata i lea, e le tatau ona e filifilia le vailaau oe lava. E oo lava i le ga'o ua gaoioi e mafai ona fa'alavelaveina le ata o togafitiga. Na ia ufiufi se nofoa i le uliuli. Ma o lenei mea e mafai ona fa'aogaina ai le falema'i o ia ituaiga ma'i fa'apitoa e pei o le gasegase o le intestinal.
E mana'omia e matua ona iloa le auala e togafitia ai se fa'ama'i pipisi i le fale ao le'i o'o mai le foma'i.
O togafitiga nei e fautuaina:
- Mea'ai. O tamaiti tausi pepe e le o fia iloa. Ma o tamaiti matutua e tatau ona aloese mai le 'ai. Afai e iai le manava o le anufe, ona tatau lea ona fafaga i ni vaega laiti. Ae e tatau ona gaosia oloa, fualaau faisua, fualaau aina suamalie, e leai ni suamalie.
- Ta'aloga inu. O se tulaga tatau ma sili ona taua. I le taimi o le manava, vevela vave vave ona o'o atu ai i le fa'amalaina. O le mea lea e mana'omia ai e le tamaititi se vai tele. I le tulaga o le vomiting matuia, e tatau ona tu'uina atu le suavai i sina aofaiga itiiti, ae masani lava. Mo le toe fa'afo'iina o le paleni-masima, ua fautuaina e fa'aoga fa'afitauli eletise: "Regidron", "Oralit", "Glucosolan".
- Antipyretic. E na'o le hyperthermia e mafai ona maua. E sili atu le fa'aaogaina o se mea fa'apitoa. Ae ma le manava manava, e mafai ona e tu'uina atu le sipuni antipyretic pepe.
- Gaogao. E na o tulaga ogaoga e fa'aaogaina ai. Lusha e fa'aaoga uma fualaau faasaina "Smecta", "Enterosgel".
Taumafa ola maloloina
O tamaiti laiti e tatau ona ulufale i le falema'i. E ulufale atu tagata matutua i le falema'i ma ni fa'afitauli matuia ma ogaoga o le fa'ama'i. A mae'a ona su'eina le tagata ma'i, o le a mautinoa lava e le fomai le fa'amalamalamaina o le mea e togafitia ai le fa'ama'i o le tui o le tui i tagata matutua.
O tagata gasegase uma e tu'uina atu le laulau fualaau fua 4.
O lona uiga o le fa'aaoga i se vaitau faigata:
- Mucous soups;
- Manufasi mama;
- Pulu malamalama;
- O i'a fagota;
- Faigata malolo;
- Omelets, cereals;
- Kuki le lelei.
E le aofia atoa:
- Milu,
- Fa'afa'ava'apala oloa, mea'ai kuka,
- Vaitaimi, mea manogi,
- Aniani lanu meamata, kalaka, radisa,
- Alu,
- Peni.
Toe foi i meaai masani, faifai malie, mo le 4 vaiaso.
Tomai Fa'afoma'i
Nai lo le togafitia o se fa'afitauli pipisi o le maila? E taua tele le malamalama o se ituaiga o togafitiga ogaoga, e na'o le foma'i e tatau ona fa'atonu togafitiga. I le faaopoopo atu, e faalagolago i le fa'ama'i o le a filifilia togafitiga togafitiga. O lea la, afai e maua se fa'ama'i vailaau fa'ama'i, o le a se mea e mafai ona faia e togafitia ai?
I le avea ai o se tulafono, o togafitiga fualaau faasaina e faavae i luga o le talosaga a:
- Fa'aleleia togafitiga. O lo'o fa'amatalaina i so'o se togafitiga o le intestinal, lea o lo'o tu'uina mai ma le leai o se tino ola. O le tagata ma'i e fautuaina togafitiga "Regidron", "Citroglyukosolan", "Enterodesis". I le faaopoopo atu, e tatau i le tagata ma'i ona inu tele vai. I tulaga ogaoga i le falema'i, o le tagata gasegase ua tu'uina i ai ni fofo fa'afitauli.
- Antidiarrhoeal vaila'au. Ina ia fa'aleagaina le a'afiaga o le tino o toxins, o le tagata gasegase e tu'uina atu i ai le gasegase. O le tele o taimi, o togafitiga e aofia ai sauniuniga Polyphepam, Filtrum, Lactofiltrum, Coal White, Enterosgel. "Smecta", "Hilak forte", "Bactisubtil" e mafai ona fautuaina mo le faaaogaina.
- Fa'ata'ita'iga. Ua tofia i latou e fa'afaigofie le microflora gastrointestinal. O se aafiaga matagofie o le a maua e vailaau "Lineks", "Acipol", "Bion 3", "Atzilak", "Bifidumbacterin strong", "Bifistim", "Bifiform".
- Enzymes. E mafai ona latou fa'aitiitia le mamafa i luga o le vaega o mea'ai ma fa'afefeteina ai le otaota. E fautuaina e fa'aaoga se tasi o fualaau nei: Pancreatin, Hermitage, Mezim, Creon, Mikrazim.
O le a le mea e fai i le hyperthermia?
Nai lo le togafitia o fa'ama'i pipisi i le fiva maualuga? I le hyperthermia, o le antipyretic agents i le fa'ata'ita'iga o le togafitiga o lo'o i luga o lo'o aofia ai fa'ama'i.
O fualaau e mafai ona faatonuina:
- "Paracetamol" (fa'atagaina e ave tamaiti mai le 1 masina).
- "Panadol".
- "Cefekon D".
- Le "Kalpol".
- Efferalgan.
- "Nurofen."
Isi vaila'au
E faaopoopo atu i vailaau ua taua i luga e mafai ona aofia i togafitiga:
- Fa'aaogā fa'ama'i tui. Latou te taofia le taua o galuega o staphylococcal, protea, yeast fungi. I le taimi lava e tasi, o le microflora e toetoe lava a le aafia. E masani ona fai togafitiga Intetriks, Enterol, Intestopan, Enterofuril, Entero-Sediv.
- Sapalai antibacterial. O nei fualaau faasaina ua na'o le taimi e togafitia ai ituaiga ogaoga o le faama'i. O le tele o taimi, e fa'aaoga ai le cephalosporins. Talu ai ona o ia sooupu e iai le tele o aafiaga ma le maualalo o le vevela. O fa'ama'i pipisi e fa'amaonia ai fualaau faasaina "Cefabol", "Claforan". O nei vaila'au e fa'aaogaina i injections. Afai o le tagata ma'i e maua i le kanesa, o vaila'au nei e mafai ona aofia i togafitiga: "Erythromycin", "Ciprolet", "Levomycetin", "Tetracycline", "Succinate", "Doxycycline".
I le tele o taimi, o nei vaila'au o lo'o fa'amatalaina e foma'i seia o'o ina fa'amaonia le fa'amaonia. E masani ona tula'i le fesili: aisea e aofia ai i latou i togafitiga? A mae'a, e leai ni vaila'au fa'ama'i fa'ama'i po'o ni vailaau fa'ama'i e mafai ona tauivi ma se fa'ama'i viral. O le fa'aaogaina o nei vaila'au e fa'ataga ai oe e aloese mai le fa'apipi'iina o se siama siama.
A pathology taatele o rotavirus siama intestinal. Nai lo le togafitia o ia ma'i? E tatau ona maitauina o metotia o le taua e le eseese tele mai le togafitiga masani o lo'o faamatalaina i luga. O le togafitiga e fa'avae i luga o le fa'asologa o le le atoatoa o le enzyme gastric. E tatau ona matauina meaai. E le gata i lea, o vailaau fa'asaina e aofia ai i togafitiga.
Fa'apitoa o togafitiga i fafine maitaga
Tamaitai o loo faamoemoe o se pepe, e matua filifili i latou meaai. latou te mafaufau, o le a meaai o loo i ai vaitamini. Ina ua mavae le e tatau pepe ina ia mautinoa taumafa talafeagai. O se auala saʻo lava. Ae peitai, o se taunuuga o se filifiliga scrupulous o meaai lelei e masani lava ona faia le tele o mea sese.
O se taunuuga, e mafai ona e atiina ae siama intestinal i tamaitai maitaga. E faapefea ona faia? Le taimi muamua, e tatau ona matauina e matua contraindicated le mums lumanai e faia so o se togafitiga o oe lava. Ina ua maea uma, o le tele o le fualaau faasaina e mafai ona aveesea o le faamai, e le o faamoemoe mo le faaaogaina i tamaitai maitaga.
Le afioaga o le siama intestinal mafai ona faailoa mai e le auga nei:
- faaletonu lē lelei, tiga i le eria o le manava;
- leiloa o le tuinanau;
- faafaufau, faasuati;
- flatulence;
- manava tatā.
O auga e le tatau ona le amanaiaina categorically, ma le talitonu o le a latou oo i latou lava. Ina ua maea uma, e masani ona latou faasino i le auga "siama intestinal" i tamaitai maitaga. Nai lo le tausia o lenei faamaʻi, e mafai ona e taʻu mai se fomai. O ia o le a sii i luga lava togafitiga e faatatau i le aveesea o le faailoga lelei ma faapea ona saogalemu mo le pepe e leʻi fananau mai.
Auala o togafitiga o maitaga
so o se faatuai matautia. Ina ua uma ona maualuga le tulaga lamatia o le onana ma dehydration. O pathology toso a mafiafia o le toto. O se taunuuga, e mafai ona avea o clots toto. Gata i lea, le faateleina o le faasalaga o oxytocin i le toto. O a mea e mafai ona faaoso fanau vave ma i maitaga vave - fafano lona maitaga.
E matautia mo le lumanai o le pepe dehydration tina. Ina ua maea uma, aveesea ai se tamaitai ma minerale ma vaitamini suavaia. Ma latou tuuina atu i le atinae atoa o le fetus. O le mea lea, i lalo o le vaavaaiga a le auga lē lelei o se taimi taua tele e vaai se fomai i se fesili: nai lo le tausia o se siama intestinal i le taimi o maitaga? e mafai ona na o piki togafitiga se fomai e iloilo le tulaga o le onosai ma fuaina le tulaga lamatia. O le mea na e tumau pea i le togafitiga o le faaaogaina o fualaau:
- Enterosorbents. Latou te faatagaina le tele vave ma sili faamamā lelei le tino o toxins. E masani lava, faagaoioia malala, "Smecta".
- vailaau Rehydration. E matuai taua e puipuia ai le tino mai dehydration. O lea, faatasi ai ma le faaaogāina o le suavai o loo fautuaina e faaaoga fualaau faasaina "Regidron". Faaaogaina i le umi e le atoatoa mou se lagona o le fia inu ma le gutu matutu. e tatau ona faaumatia i le fualaau oona i sips laiti.
Maitaga tamaitai o loo faasaina mai i le anapogi. Ina ua mavae le o ese o maʻi ua fautuaina e inu lauti ma le suka. O ni nai itula mulimuli ane, e tatau ona aai ai. Ae peitai, e aveesea mai i le meaai puta, solo le manogi, meaai falai. I lenei vaitaimi, porridge sili atu le aoga i luga o le vai. E sili e 'ai araisa.
O le taimi lava faafilemuina le faaletonu i le manava i lalo, e mafai ona e inu broth moa (maualalo gaʻo na) ma faʻamanuia. E le tatau ona 'ai fualaau faisua ma suamalie mata. Latou na o le faatupu atili le pathology.
Ae paga lea, e le aoga i taimi uma e puipuia ai le tino i le atinae o se siama intestinal. Ae peitai, o le iloaina o le auala e taulimaina ai, e mafai ona e aloese mai le taunuuga matuia. I le faaopoopo atu, togafitiga talafeagai i le fomai e maua togafitiga talafeagai.
Ou te manao e te soifua maloloina!
Similar articles
Trending Now