Faavaeina, Gagana
O a ni fesili o loo taliina ai e se nauna? fesili suinauna
Nauna - vaega o upu o le gagana Rusia, lea o loo faaaluina le tele o taimi i le mataupu aoaoina a le aoga. o le malamalama i lenei mea, ona e fai si tele o lenei autu, ma le toe suia o le igoa o le aoga na o suinauna. Ma i lenei sauniga i le senituri sefuluiva, sa ia fai G. Pavskii "nauna e le suia o le igoa, ae na o hints ma manatu i ai."
I le taimi i le gagana Rusia i saienitisi e uiga i le tutoatasi o le mataupu o le gagana Rusia ua vaevaeina. O nisi mafaufau ia te ia se atoatoa ma le tutoatasi, ao isi e tufatufa atu e faasino i isi vaega o le gagana.
Ma e ui lava e tumau pea ona feteenai le tuuina atu, i le autu o le aoga o le "O le nauna" tatala i fanau tutoatasi o le tautala, lea na tutusa i nisi faailoga o nouns, adjectives ma numerals.
faamatalaga
I le aoga, ua e faailoa atu i tamaiti o lenei vaega o le gagana Rusia, tuuina atu ai le faamatalaga e faapea: "O le nauna - o se vaega tutoatasi o le tautala, lea e mafai ona faaaogaina nai lo o se nauna, o se soānauna, o se soāveape ma se fuainumera fuafuaina e le uiga o le manatu lea mea i se mea faitino po eseese lava aafiaga matautia i tulaga faatagana . i ni isi upu, o loo faasino atu i se mea, ae le tatau ona e igoa. O le fuafuaga e mafai ona auauna atu o so o se sui. "
Mo se faataitaiga:
- Ou (mataupu) e te manao e sisiva.
- O ia (le predicate).
- Nikita - loʻu (faamatalaga o) o se atalii.
- valaauina o ia e le faiaoga (faaopoopo) i le laupapa.
- Le a le umi (o le upu "leai" o se vaega o le tulaga), o le a faaauau pea uma o lenei mea?
O lea la, e tatau ona muamua iloa tonu le mea e tali fesili e ala i se nauna. O le tali i lenei fesili e fai si faigofie: le a le vaega o le tautala e suia ai, o le fesili ma tali.
suia nouns
Nauna, nouns tali fesili nauna.
i ai foi i latou se ituaiga e tutusa ma le mataupu ua latou faailoa. Lē gata i lea, o lenei mea e mafai ona avea uma faʻaolaola ma e leai ni ola, ua i ai se toatasi po o le toatele. I le faaopoopoga, o nei sui nauna, lea mataupu "O ai?" ma le "O le a?", e mafai ona eseese e fuafua lava i le faatulagaga lea e faaaoga nominative i se fuaiupu. Ma afai o loo i ai se faailoga o le mataupu e aunoa ma lona naunautaiga, e tali ai le fesili "o?", "O le a?" I faamatalaga tuufofoga ma i le tusi e faaaoga e suia ai nei le upu "you," "you," "ia," "ia," "latou," "o se tasi", "o se mea", "o se tasi" po o le "se mea" .
| Im.p. | ia | na | oe | se tasi |
| RP | lona | lana | oe | se tasi |
| AM | lana | atu ia te ia | oe | se tasi |
TA | lona | lana | oe | se tasi |
| Tv.p. | na | i latou | oe | se tasi |
| Pr.p. | e uiga i lona | uiga ia te ia | uiga ia te oe | uiga i se tasi |
suia adjectives
Nauna, adjectives tali i fesili o le vaega lenei o le tautala, faaaogaina ia vaega kalama uma. O se tulafono, i se faasalaga ua suia i le upu na faaaoga e faamatala ai o so o se aafiaga matautia po o se mea, "ituaiga", "o se tasi", "e sili ona", "e leai se tasi", "outou", "o laʻu".
Mo se faataitaiga: "O loʻu fugalaau (O?)."
Faapea foi suinauna ma faailoga o nouns, adjectives, e mafai ona eseese suinauna e alii ma tamaitai, tulaga ma le numera ma faamatala le faʻaolaola ma mea faitino e leai ni ola ma ituaiga uma o le ofoofogia.
| Im.p. | ituaiga o | aupito | lau | loʻu |
| RP | ituaiga o | o ia lava | lau | loʻu |
| AM | ituaiga | i | lou | loʻu |
| TA | ituaiga o | aupito | lau | loʻu |
| Tv.p. | ituaiga o | aupito | lau | loʻu |
| Pr.p. | e uiga i le ituaiga o | e uiga i le | e uiga i lou | loʻu |
suia numerals
Le tele o taimi, i le faamatalaga o le nauna suia numerals. I lenei tulaga, o lenei vaega o le lauga tali o le fesili "pe faapefea tele?" Ma manatu i se numera e faavavau o le "tele," "nai," "nisi".
Mo se faataitaiga: ". O le toatele o (? A) daisies ma nisi (? Tele) O le rosa"
i le suia foi nei suinauna o tulaga, o lea e faateleina le lisi o fesili e mafai ona tali atu lea.
| Im.p. | tele | nai |
| RP | le tele o | o ni nai |
| AM | le tele o | nisi |
| TA | le toatele, i le tele o | nai, o ni nai |
| Tv.p. | le tele o | nai |
| Pr.p | o le toatele o | nai |
nauna patino
O le masani muamua i le fanau o lenei vaega o le tautala e oo mai i ai i le vasega lona lua, lea ua tuuina atu se autu e ese ai mo le vaega o le tautala, ma faia ai se lesona o le gagana Rusia. Nauna, o se tulafono, o le fanau o le upu "ou" ma i le faagasologa o le aoaoina e auai i le lisi.
Talu ai o le suinauna te le faia foliga kalama se vaega e tasi e tusa ai o le matafaioi syntactic ma ua vaevaeina lo latou taua i ni nai faagutu. O se tasi o nei tagata lava ia po o le, e pei ona taʻua i latou, o le faasino upu o le:
- tagata 1 - "ou", "tatou";
- tagata 2 - "ia te oe", "e";
- tagata lona tolu - "ia," "latou", "ia", "ai".
O i nei suinauna ma faaiuina i le masani ai muamua, ma isi faamatuu pupils aoaoina i le aoga maualuga.
O nauna e pei o "O aʻu" ma le "te", e leai se itupa kalama po o faaautaunonofo, e pei ona "tatou" ma "outou" o loo faaaogaina e uiga "Ou ma se isi tagata" po o le "ia te oe ma se isi tagata" . E iloa ai le ituaiga o iloiloga e tatau ona tuuina atu i ai na faaalia ai le saunoaga tusitala.
I le taimi ua tuanai, e masani lava o le upu "tatou" sa faaaogaina i se tasi tagata mo le tuuina atu o se mamalu le tautala, ae o le taimi nei ua faaaogaina e malie. Ae o le upu "oe" lava o loo i ai o se ituaiga o le faaaloalo.
Suinauna tagata lona tolu e masani lava-demonstrative, ma o lea ua i ai se ituaiga o vaega.
reflexive
Vasega 4 mataupu aoaoina e aofia ai le faatomuaga o fanau Rusia ma le faataunuuina o nauna, o tupe maua po o se faaopoopoga, o soanauna. Latou te le maua i soo se ituaiga, po o le numera, po o le ituaiga o le tulaga nominative. Ae peitai, o loo faalagolago ai le nauna i le upu "oe" ituaiga ma o loo faaaogaina i le faasalaga o se faaopoopoga le gata i le tulaga oblique. E fuafua lea fesili e taliina e ala i le nauna lenei vaega, e te manaomia e feagai ai ma lona tulaga.
nauna possessive
O le vaega lenei, e pei foi suinauna faaletagata lava ia, ua vaevaeina i tagata e tolu. O lea, o le upu muamua o le "o laʻu", "o lo tatou", o le lona lua -. "Outou," "your," ma ua faauigaina ai le tagata lona tolu e ala i le upu "outou" uiga Morphological o lenei vaega o ina ia latou maua ma o alii ma tamaitai, ma le numera. O i latou foi le faalagolago i luga o tulaga, "o laʻu", "outou" ma le "ona" ua manatu faapena i le soānauna "lanu moana" ma le "o lo tatou", "au" - o le ituaiga o le upu "sinia".
O le akusativi suinauna e toatele e masani lava e lua ituaiga o ituaiga. Mo nouns faʻaolaola faaaogaina le upu "o laʻu", "outou", "outou", "o lo tatou", "O i tatou"; ma e leai ni ola - "outou", "o laʻu", "o lo tatou", "o lo tatou", "outou".
Mo se faataitaiga: "Sa ia vaai i lona aiga sa ia maua ai lana tusi.".
demonstrative
Vasega 4 mataupu aoaoina tauaveina masani i le fanau ma lenei vaega o suinauna "ia," "o le," "a," "e pei", "e pei", "pea", "e pei", "e." Uma nei upu o loo faaaogaina e faasino i se mea, o ona pine po o le numera o le aofai o faamatalaga faapena. O le tele o latou e mafai ona faia se alaga faamatalaga. Mo se faataitaiga: "O se ituaiga o faatogafiti outou"
Mafaufau i le suinauna demonstrative "ia" ma "o lenei", e faigofie lava ona fuafua lea o latou faasino atu a vavalalata ma se mea mamao po o se mea. Le faatusa i le foliga morphological o nei upu e mafai ona faaaogaina i se faiga lautele eseese ma le numera.
Nauna "o lenei" po o le "i lava ia" e masani ona faaaoga e faasino ai i le ua uma ona taʻua mea, o lona foliga po o gaoioiga. O nei upu ua foi ituaiga o alii ma tamaitai ma le numera ma tulaga suiga ua faia e tusa ai ma le ituaiga o le upu "Tver".
Interrogative-aiga, o soanauna e le lelei ma le faavavau
Fesili e suinauna tele fesuiaiga i latou lava nauna i le gaoioiga faasalaga e upu interrogative ma aiga: "oe", "o le mea", "o le na", "o le mea", "le tele o", "o lona". Mo se faataitaiga: "O ai ei ai le tuʻituʻi a le mea e te manao"
Morphological vaega o le nauna "oe" ma le "o le a" e faapea latou te le maua so o se ituaiga po o le numera. "O ai" o loo faaaogaina i lenei tulaga e tusa ai o mea faitino faʻaolaola, ma le "o le a" - e leai ni ola. Declination o le upu "oe" maua e ala i le ituaiga o upu "e faapea" ma "o lenei" ma le "o" - o le ituaiga o le upu "uma". Faavae i luga o le suiga i le tulaga, e mafai ona malamalama i le fesili o loo tali e se nauna.
Mai lenei vaega o suinauna ala i le faaaogaina o le pito i luma "lē", ua tusia pei o se upu e tasi, o le pito i luma "koe" fasimea "se mea", "-or", "i se aso" e hyphenated, faia e le tele o isi upu e i se vasega indeterminate. O nauna e pei o "se tasi", "o se mea", "o se mea," "se tasi," "se mea," "nisi," "se tasi," "nisi," ma isi faapotopotoga faapena ai. O nisi oi latou e mafai ona faasino atu o le ulufia, o isi ua i ai i le ituaiga o alii ma tamaitai ma le numera. O le nauna "tasi" e le gata i taimi uma le nominative ma le faalagolago.
Mai le vaega i le fesili, o soanauna e le aiga e faaaoga le vaega "leai" ma "e le" faia o se isi vaega, o taʻua o le lelei. O a ni fesili e nauna lenei vaega? ua e manino le tali: faalagolago i ai le mataupu i luga o le tulaga. Ae sipelaga o le gauai faapitoa taua. O lea, afai lelei vaega e le faasoa nauna ia te ia a pretext, o le upu ua tusia faatasi. Mo se faataitaiga: ". E leai se tasi e tuuaia leai se tasi mai sa leai se mea.".
Ma mai le popole tuuina atu i nei sui nauna e le gata o le uiga o upu, ae o le fasimea e tatau ona faaaogaina.
Afai ua tuueseeseina lelei vaega pretext e ua tusia eseese: "e leai se tasi", "e leai se tasi e" ma isi.
suinauna attributive
Faavae i luga o le luga, o se tasi o le faigata e mate mai mea o loo tali fesili nauna attributive amio. E tutusa lava le uma fesili o mataupu. Vala o suinauna declination pei o le "ia," "sili," "o mea uma," "uma", "uma" ma le "eseese" ua na o le eseesega i le faaiuga akusativi matua faʻaolaola ma mea faitino e leai ni ola.
Similar articles
Trending Now