FaavaeinaGagana

O le a le vaitaimi kalama? faaupuga kalama

O lenei mataupu o loo faamatalaina ai le mataupu faavae, lea e galue i luga o le kalama faaPeretania. O tuutuuga ua tuuina atu i le faatulagaga uluai faamuamua. Muamua uma ua aumaia i tagata ma le struture aoao faamatalaina e faatatau i le faatulagaga upu fuʻa. Foi, ia manatua o nepovestvovatelnye fausiaina ( 'irrealis uiga fesuisuiai'), e pei o le feauauai i le fesili ( 'lagona interrogative'), talosaga ma poloaiga ( 'taua tele lagona'), tuutuuga fuaiupu ( 'fuaiupu tuutuuga'), e masani ona suia i le faatulagaina o le faasalaga . A inversion predicate (po o se vaega o le predicate) ua i luma mataupu. Foi nisi o tagata laiti e mafai ona alu i le taimi muamua mo le aveina i le matafaioi rematicheskoy. E lē faaaogāina lenei i le uiga o upu, e pei ona latou te le faalagolago i luga o so o se faasalaga, ae saʻo mai nouns.

Fuaiupu, faigofie ma tuʻufaʻatasi (kalama faavae, faasalaga faigofie ma le faigata)

Po nei syntax le gagana Peretania e tutusa i le Rusia, e ui lava ua manatu taatele. O le mea moni ua faailoa mai i le faiga masani e manatu faapena i tulaga talafeagai e mafai ona amio ese. O lea la, tatou te faailoa faapuupuu tuutuuga kalama o le gagana Peretania e aunoa ma se tautaulaga malosi i le faiga o le faavasegaina o Rusia.

'Fuaiupu' - ofoina atu se seti o upu o loo i ai matua manatu atoatoa.

'Rhema' - Rem, o se vaega Ŏ, ua fuafuaina ina ia faailoa atu se faamatalaga tulaga ese ma mea moni taua, o lea, ona o mea na faasilasilaina mai le savali (pe tusia).

'Autu' - le vaega e aunoa ma galuega, auauna atu o tino mo lo o aofia ai le theorem ma le lauiloa po o le le aafia o le fatu lea o se faamatalaga auiliili mea na tupu.

'Fuaiupu' - vaega o le faasalaga o loo i ai le veape masani ona faaliliuina o le faavae kalama.

'Faasalaga tuʻufaʻatasi' - o se fuafuaga lavelave o loo i ai le tele o 'fuaiupu' ( «faavae kalama"), ua vaevaeina le tufatufaina faatulagaga i:

  • lo o tagofia ai vaega faʻatusa - 'lotoa fuaiupu' (slozhnosochinennye);
  • lo o tagofia ai le iunite tau faalagolago ma maualalo - 'fuaiupu Faigata' (lotoa).

Gata i lea, e faalagolago lava i le i ai o tagata o le lona lua, o loo i ai se vaitaimi e kalama e pei o 'le lē lautele faasalaga' (tauofoga punitia ai) ma le 'tuuina atu faasalaga' (masani).

Tagata o lē faaloaloa fuaiupu (tagata o le lē Proliferation o le ofo)

'Faasalaga lē lautele' - talosaga punitia ai o loo i ai na o tuutuuga autu o le ofo: o le mataupu ma / po o le predicate.

'Predicate' - o le veape, o le faaupuga kalama mo veape tatau i iunite uma lona lala - 'predicate faigofie' (faigofie) e tele predicate - 'predicate lavelave' (lavelave).

'Predicate Upu' - o se lotoa predicate e aofia ai ni upu galue.

'Faaupuga Predicative' - o le vaega laiti o le predicate laiti, e masani lava ona faaalia e avea o se nauna po o le suinauna.

'Noatia ma fai fuafua' - mataupu - vaitaimi kalama faaaogaina e faatatau i le finauga autu ( 'finauga') E mafai ona faaalia predicate i le toetoe lava o so o se vaega o le tautala po o se fuaitau. I lenei matafaioi e mafai ona galue e oo lava 'o le fuaiupu. Theoretically, i le gagana Peretania e tatau ona tuuina atu le talosaga e le itiiti ifo i le tulaga o se aloaia 'E', ae o faiga ua masani ona aveesea.

Tagata o fuaiupu faaloaloa (tagata o le talosaga masani)

'Lautele faasalaga' - salalau tauofoga e aofia ai e ese mai le mataupu ma / po o predicate sea tagata sili lona lua o le, mo se faataitaiga, faaopoopo, ma le fuafuaina o tulaga.

'Object' - faaopoopo. faaopoopo Direct ( 'mea tuusao') ua faasino tonu i le veape ma fai i ai / lo le po o lea o loo faatinoina le gaoioiga.

'Adverbial' ( 'adjunct') - tulaga. I se tulaga lautele, e faamatalaina ai le auiliiliga o le tulaga o le mea na tutupu, e pei o taimi, nofoaga, mafuaaga muamua le tulaga taimi e ono tutupu ma taunuuga.

'Uiga' - .. Fuafuaina, lea na maua lona tulaga i totonu o le tusiga, e tusa lava po o le faatulagaga aoao, o lona uiga faalauina mafuli lona tulaga upu, e le tuutuuga ina-tulaga faatonuina i totonu o le fuaiupu.

'Wh-upu' - fesili upu po o upu e faaaoga e maua ai mataupu faapitoa ma fausaga faapena.

Modal upu ma Wh-upu

'Modal upu' - modal (amata) o le upu (e le tatau ona fenumiaia ma veape modal).

'Wh-upu' ma le 'Modal upu' ua e masani lava manatu eseese, e aunoa ma faamaotiina ai le auala o le faasalaga.

Aoteleina i lalo i le laulau le kalama. O se tasi vaega (o le pito i luga) tuufaatasi o le faasalaga, o le isi (pito i lalo) - o le vaega o le gagana.

Vaega o speach (vaega o le tautala)

Kalama o le upu faatatau i se seti o tulafono mo gaoioiga morfemoobrazovaniya ma le iloiloga o le taiala lea o loo faamatalaina i upu i se vasega faapitoa. Vaega o speach - vaega o upu, e iu ina faailoa le tele o nisi o mataupu. Mo se faataitaiga, adjectives faailoa mai o le faailoga o mea faitino ma ofoofogia, ma suinauna o loo faaaogaina e le tuusao faasino i isi vaega o le gagana. Faasoa atu le tatala ( 'matala') ma tapunia ( 'tapunia') vaega o vaega o le gagana.

vaega Open (vaega tatala)

'Vaega Open' - vaitaimi kalama mo vaega toe faatumuina e le aunoa. i le faaopoopoina i foliga upu New prefixes ma suffixes, e ala i le faaopoopoina o le aʻa o aoaoga mai le isi vaega o le gagana, i le nonoina mai isi gagana, le manu mai o fou tuutuuga ma igoa, e pei foi o se taunuuga o talutalu gagana mai o lo oi ai upu o le soifua matua.

'Nouns' - nouns, e faailoa atu se mea faitino po aafiaga matautia, ma eseese tikeri o le tutoatasi mai le masani i le igoa e tatau ai, vagana ai ua faaalia ai le faaaogaina o le tusiga ma le ogatasi o le tulafono e lē aafia ai lo latou syntax.

'Veape' - upu galue. Faatatau i le veape e avea o se vaega autu o le predicate mafai ona faailoa vaitaimi kalama 'autu veape' (veape o lona uiga), o le upu galue o totoe ua taofia ma fesootai sili atu i le vaega tapunia: 'veape modal' (veape uiga i se uiga suiga) ma 'auxuliary veape' ( veape ausilali), e faaaogaina e gaosia taimi-pronged, mokesi ma fausaga maualalo, e pei foi o se eseese 'upu galue ausilali' - 'sootaga veape' (sootaga-veape), e faaaogaina e tuuina atu upu faatulagaina (laiti) predicate. Ina ua 'sootaga veape' O le na o le veape i le faavae kalama, ua manatu i le autu, 'veape autu'.

ituaiga veape:

- 'faiga faavae', o le faiga faavae (po o le "infinitive aunoa 'i le'», 'infinitive fanauina '), po o le na o le ituaiga o a veape i le taimi nei vevesi le mautonu;

- 'infinitive' (infinitive);

- '-s'-pepa, lea e faaumatia i lenei taimi umi i le toatasi tagata lona tolu;

- Taimi ua Tuanai e faavavau Active - o le ituaiga lea e le veape se taimi indeterminate i le taimi ua mavae (veape masani fausia lona fua faaiuina 'ed', ma le sese e mafai ona vaai i ai i le koluma lona lua o le laulau o veape faʻapōuliuli);

- 'participle ou' po o le 'participle nei' - participle nei, le veape ua i ai le tapunia pepa faatumu ma le faaopoopoga o 'ai';

- 'participle II' po o le 'participle ua mavae' - participle ua mavae, lea e saili mo le tapunia ai veape galue nei e le aunoa e pei ona faaopoopo 'ed', ma mo le le saʻo - o le koluma lona tolu o le laulau o veape faʻapōuliuli;

- 'gerund' - gerund, lea ua tuufaatasia ai le meatotino a se nauna ma gaoioiga.

'Adjectives' - adjectives faailoa atu e mafai ona avea ma vaega faailoga nauna o le mataupu ma predicate po o fuafuaga.

'Adverbs' - adverbs masani ona faaalia mai ni faamatalaga o se gaoioiga, ae mafai foi ona faatatau i le talosaga atoa, e masani ona aofia ai le autu o le tulaga.

vaega tapunia (vaega tapunia)

'Tapunia vaega' - vaega o vaega o le tautala, o le numera o iunite tau lea, o se tulafono, e tumau pea i taimi uma lava. A o tuusaunoaga e seāseā tupu, faia fou morpheme pei tatala vaega i le totogiina o modernization o lo oi ai nei upu, pe a toe faafou le kalama ma faʻafou.

'Suinauna' - suinauna.

'Prepositions' - prepositions.

'Conjunctives' - iuni.

'Determiners' - upu demonstrative. Vaevaeina i 'fasimea' - fasimea, ma le 'oloa' - mataupu.

'Interjections' - interjections.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.