FaavaeinaSaienisi

Reactors Fusion i le lalolagi. O le uluai reakita fusion

I aso nei, le tele o atunuu o loo auai i suesuega fusion. O le taitai o le Iuni a Europa, o le Iunaite Setete, Rusia ma Iapani, ae o le polokalama a le Saina, Pasila, Kanata ma Korea ua faateleina vave. Le taimi muamua, fusion reactors i le Iunaite Setete ma le Soviet Union ua fesootai i le atinae o auupega faaniukilia ma tumau lilo seia oo i le konafesi "Atoms mo le Filemu", lea na faia i Sineva i le 1958. Ina ua mavae le foafoaga o le suesuega tokamak Soviet o fusion faaniukilia i le 1970 ua avea ma "faasaienisi tele". Ae o le tau ma le lavelave o le masini ua faateleina i le tulaga o le galulue faatasi faava o malo o le avanoa na o le agai i luma.

reactors Fusion i le lalolagi

Talu mai le 1970, o le amataga o le faaaogāina o pisinisi a le malosi fusion ua tolopoina e le aunoa mo le 40 tausaga. Ae peitai, o le mea ua tupu i le tausaga talu ai nei, e mafai ona faapuupuuina le faia o lenei vaitaimi.

Fausia tokamaks tele, e aofia ai le vaalele Europa, British ma pou vevela faataitai reakita TFTR i Princeton, ISA. Le galuega faatino ITER faava o malo o loo fausia nei i Cadarache, Farani. O le a avea le aupito tele tokamak o le a galue i le tausaga 2020. I le 2030, o le a fausia i Saina CFETR, lea o le a silisili mamao le ITER. Le taimi nei, e taitaia Saina suesuega i luga o se Sasae tokamak superconducting faataitai.

isi ituaiga reactors Fusion - stellarators - foi lauiloa i suesue. O se tasi o le aupito tele, LHD, auai i le Institute Iapani National mo Fusion i le 1998. O loo faaaogaina e saili le configuration sili o le taofia plasma maneta. Siamani Max Planck Institute i le vaitaimi mai le 1988 i le 2002, faia o suesuega i luga o le Wendelstein 7-AS reakita i Garching, ma i le taimi nei - i Wendelstein 7-X, o le fausiaina o lea umi e sili atu i le 19 tausaga. O le isi stellarator TJII faagaoioia i Madrid, Sepania. I totonu o le fale suesue Iunaite Setete Princeton fisiki plasma (PPPL), lea na ia fausia le uluai reakita fusion faaniukilia o lenei ituaiga i le 1951, i le 2008 e taofia le fausiaina o NCSX ona overruns tau ma le leai o tupe.

I le gata i lea, ua ausia taua i le suesuega o fusion inertial. Fale Fale National sulu (NIF) taua $ 7 piliona i le Lawrence Livermore National Falesuesue (LLNL), faatupeina e le National faaniukilia Security Pulega, ua maea ia Mati 2009, o le leisa Farani Mégajoule (LMJ) amata le galuega ia Oketopa 2014. reactors Fusion faaaogaina lasers tuuina atu i totonu o ni nai billionths o le a tusa ma le 2 miliona joules lona lua o le malamalama le malosi i se tele taulaʻiga o ni millimeters e amata fusion faaniukilia. O le sini autu o NIF ma LMJ o suesuega e lagolago ai le atunuu auupega faaniukilia polokalama.

ITER

I le 1985, ua fuafuaina o le Soviet Union e fausia se tokamak isi tupulaga e sosoo faatasi ai ma Europa, Iapani ma le Iunaite Setete. sa faia ai le galuega i lalo o le auspices o le IAEA. I le vaitaimi mai le 1988 i le 1990 na faia ai le ata muamua o le International vevela reakita faataitai le ITER, o lona uiga foi i le "ala" po o le "malaga" i le gagana Latina, ina ia faamaonia ai fusion mafai ona maua e sili atu le malosi nai lo le absorbs. aveina vaega puluvaga Kanata ma Kazakhstan e Euratom ma Rusia, faasologa.

Ina ua uma le 6 tausaga o ITER Fono faamaonia le mamanu reakita lavelave muamua faavae i faavaeina le fisiki ma tekonolosi taua $ 6 piliona. Ona aveesea ai le US mai le consortium, lea e faamalosia ai toʻi le tau ma suia le galuega faatino. O le taunuuga o le ITER-faimeafītā taua $ 3 piliona., Ae e mafai ona e ausia se tali lava lagolagoina, ma le paleni lelei o le mana.

I le 2003, sa toe auai faʻatasi le Iunaite Setete le consortium, ma faasilasila Saina lo latou manao e auai i ai. O le taunuuga, i le ogatotonu o le 2005, o le paaga malilie i le fausiaina o ITER i Cadarache i saute o Farani. faia EU ma Farani le afa o le EUR 12.8 piliona, ao Iapani, Saina, Korea i Saute, o le Iunaite Setete ma Rusia - 10% taitasi. tuuina Iapani vaega maualuga o loo faapipiiina tau IFMIF 1 piliona faamoemoe mo le mea tofotofoga ma sa i ai le aia tatau e faatuina le isi reakita suega. O le tau atoa o ITER e aofia ai le afa o le tau o le a fausia e 10 tausaga ma le afa - i le aso 20 tausaga o le taotoga. avea Initia le sui lona fitu o ITER i le faaiuga o le 2005

O le suesuega e amata i le 2018 faatasi ma le faaaogaina o hydrogen ina ia aloese ai mai le faatoaagaina mai o le magnets. Le faaaogaina o le o faamoemoe plasma DT luma 2026

Faamoemoega ITER - atiina ae se 500 megawatt (ia le itiiti ifo i le 400 sekone) faaaoga itiiti ifo i lo le 50 mW mana sao e aunoa ma le faatupuina o le eletise.

Dvuhgigavattnaya Demo faatinoga laau toto o le a maua tele-fua le gaosiga o le eletise i luga o se faavae tumau. a maea Demo mamanu conceptual e 2017, ma o le a amata ona fausia i le 2024. a ave Amata nofoaga i le 2033.

vaʻalele

I le 1978, o le EU (Euratom, Suetena ma Switzerland) ua amata se galuega faatino vaalele Europa soofaatasi i totonu o le UK. Vaalele o le taimi nei o le tokamak faagaoioia aupito sili ona tele i le lalolagi. O a reakita faagaoioia JT-60 i le Iapani National Institute of fusion, ae mafai ona e faaaogaina na o le vaalele o le fafie deuterium-tritium.

Sa faalauiloa le reakita i le 1983 ma o le uluai faataitaiga lea pulea fusion vevela e 16 sa faia MW ia Novema 1991 mo se lua 5 MW ma le mana fale o manu i le plasma deuterium-tritium. O le tele o suesuega ua faia e suesue le matagaluega eseese faʻavevela ma isi metotia.

popole faaleleia atili le vaalele faateleina lona tulaga gafatia. e atiina ae reakita puupuu pou ma vaalele ma e ITER vaega o le galuega faatino.

K-Star

K-Star - tokamak superconducting Korea National Institute mo Studies Fusion (NFRI) i Daejeon, lea e gaosia ona muamua plasma i le ogatotonu o le 2008. o se galuega faatino pailate lenei ITER, o le taunuuga o le galulue faatasi faava o malo. faataamilosaga Tokamak o 1.8 m - muamua reakita faafaigaluegaina magnets superconducting Nb3Sn, o ia lava o le a faaaogaina i le ITER. I le vaega muamua, lea e faaiuina i le 2012, sa ia faamaonia K-Star le viability o tekinolosi faavae ma ina ia ausia umi uaua plasma i le 20 sekone. I le vaega lona lua (2013-2017) ua faia e suesue ona modernization pulses umi e oo atu i le 300 s i le faiga H, ma suiga e maualuga I-faiga. O le faamoemoega o le vaega lona tolu (2018-2023) o le ausia faatinoga maualuga ma le lelei atoatoa i le faiga uaua umi. I le laasaga 4 (2023-2025) o le a tofotofoina tekinolosi DEMO. O le masini e le mafai ona galulue faatasi ma tritium faaaogaina DT ma suauu.

K-DEMO

Fuafuaina i le galulue faatasi ma le Falesuesue fisiki Plasma Princeton (PPPL) US Matagaluega o Malosiaga ma le Institute South Korea NFRI, K-DEMO tatau ona le isi laasaga agai i le foafoaga o reactors faapisinisi ina ua mavae le ITER, ma o le a le laau mana muamua e mafai ona faatupuina le mana i le grid eletise, e pei o, 1 miliona kilowatts i ni nai vaiaso. o le a avea lona lapoa 6,65 m, ma o le a maua se palanikeke module faatupulaia e le DEMO galuega. Le Matagaluega o Aoga, fuafua Saienisi ma Tekinolosi o Korea e teu faafaigaluega i ai e uiga i se trillion won Korea ($ 941 miliona).

sasaʻe

tokamak superconducting faaleleia pailate Saina (Sasae) i le Inisetiute o le fisiki i le foafoaina Saina Hefee vevela plasma hydrogen 50 miliona ° C ma sa tausia ai mo le 102 sekone.

TFTR

O le PPPL falesuesue Amerika TFTR reakita vevela faataitai e galue mai le 1982 i le 1997. Ia Tesema 1993, na avea o ia muamua TFTR tokamak maneta, lea na faia suesuega tele ma se plasma o deuterium-tritium. I le taua i lalo, o le reakita gaosia e le faamaumauga ao le pulea mana 10,7 MW, ma i le 1995, sa ausia ai le talafaamaumau o le vevela kasa ionized e 510 miliona ° C. Ae peitai, sa le manuia le faapipiiina breakeven mana fusion, ae ua le manuia faataunuuina le sini o le fuafuaina o le masini, o le faia se saofaga taua i ITER.

LHD

LHD i le Iapani National Institute mo fusion faaniukilia i Toki, Gifu Prefecture, o le stellarator aupito sili ona tele i le lalolagi. Amataina o le na tupu reakita fusion i le 1998, ma ua ia faaalia ai le uiga o le saisaitia plasma, e faatusatusa i isi fausaga tetele. Na taunuu i le 13.5 keV vevela Ion (e uiga i le 160 miliona ° C) ma le malosi o 1,44 MJ.

Wendelstein 7-X

Ina ua mavae se tausaga o le tofotofoina, e amata i le faaiuga o le 2015, le feulaina i le kesi vevela i se taimi puupuu ua oo 1 miliona ° C. I le 2016 le reakita vevela ma se plasma hydrogen e faaaoga ai se 2 MW, le vevela taunuu 80 miliona ° C mo se kuata o le a lua. stellarator W7-X o le pito i tele i le lalolagi ma ua fuafuaina ia i ai i le faagaoioiga faifai pea mo le 30 minute. aofaʻi o le tau o le reakita e € 1 piliona.

NIF

Fale National sulu (NIF) sa faamaeaina i ia Mati 2009, Lawrence Livermore National Falesuesue (LLNL) tausaga. O le faaaogaina o lona 192 ave leisa, e mafai ona le NIF o taulai atu i le 60 taimi e sili atu le malosi nai lo soo se faiga leisa mavae.

fusion malulu

Ia Mati 1989, e lua suesue, American Stenli Pons ma Martin Fleischmann Briton, sa latou fai mai ua faalauiloa a reakita fusion malulu faigofie desktop, faagaoioia i le vevela o le potu. O le faagasologa e aofia i electrolysis o vai mamafa e faaaoga ai se electrode palladium i sa taulai lea nuclei deuterium ma se density maualuga. O le finau suesue maua vevela e faapea, e mafai ona faamalamalama mai e le gata i le tulaga o faiga faaniukilia, faapea foi sa oloa itu o tuufaatasia, e aofia ai feulaina i le kesi, tritium ma neutrons. Ae peitai, o isi experimenters mafai e faaluaina lenei aafiaga. O le toatele o le nuu faasaienisi e le talitonu o reactors fusion malulu e moni.

Low-malosi tali faaniukilia

Amataina ai e le tagi o le "fusion malulu" suesuega faaauau pea i le fanua o le maualalo malosi tali faaniukilia, ma nisi lagolago o ni faataitaiga, ae le taliaina faalauaitele faamalamalamaga faasaienisi. E foliga mai, fegalegaleaiga faaniukilia vaivai (ae le o se malosi malosi, e pei o faaniukilia fission po o le tuufaatasia) o loo faaaogaina e foafoa ma pueina o neutrons. O suesuega e aofia ai tui o hydrogen po deuterium e ala i le moega vaega taua ma le uiga faaalia ma le uamea. O le lipoti suesue le tatalaina malosi matauina. O le faataitaiga aoga autu o le tali mai a hydrogen ma se efuefu limasene ma le vevela, o le aofai o lea e sili atu nai lo e mafai ona tuuina atu so o tali vailaau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.unansea.com. Theme powered by WordPress.